Dataset Viewer
Auto-converted to Parquet Duplicate
audio
audioduration (s)
0.96
30
transcription
stringlengths
50
385
laamɗo oo jaɓi ko o haalanaa koo, kadi yamiri yoo waaňoore woɗnde waɗe ňande heen tillisaaji ɗii ňiɓoya to o winoo to.
kala to mbaawɗa yahde e gure hee e tawat toon sukaaɓe fulɓe ina ndaarta ballal elle.
ɓeen mbii mo alaa aan seydi jah am, tiiɗno tan waɗdu heen oto tefto mo.-o wii mi waawaa mbi mi
ko ɗuum waɗi so batu fulɓe fuɗɗoriima e peeje, ngu feewataa, so ɓe ngarii e batu hee ne, ɓe kaalataa, sabu ɓe paamaani ko woni faandaare ɗowɓe miijo batu nguu.
omo gooŋɗini koyɗi makko ɗii, so omo waɗa gollal tawat ko o nulaaɗo mbo jam e kisal ngoni mum oo e tijjaaniya yamiri mo e nder koyɗol.
baaba oo wii jooni kay ko aan ndaarata, so tawii aɗa waawi huuɓnude ɗum, miin ga bange am gaa mi yarlitii ma e ɓernde am laaɓde cer.
ko ɗuum waɗi miɗo heppa ko naange wulata, tawi mi hibbitii borti, mi fati wuro.
jettooɗe fulɓe ɓurɗe anndeede ko jallo e bah, soh, bari.
jokkondire mum gandane e binndol, o resanii waɗde ndimaagu e leñol makko pulol.
ɗoon kadi laamɗo fetti wullaango, reenooɓe ndiiri payi e makko, ɓe njottii, ɓe njani e suka oo, ɓe ngoni e fiide ɗum kadi.
ɗoon ɗo ɓe piyata suka oo, muusalla oo ustii, yitere laamɗo watti yiide, o yii reenooɓe makko ina njaggi suka oo ina piya, o wii ɓe ngoppee
nde ɓe ngayni, ɓe njahi, ɓe noddoyi giƴiraaɓe maɓɓe woɗɓe ɓee baawɗo lummbaade oo jaggi kaake ɗee fof, lummbini ɗumen.
no njuutir mi nii, goonga tigi miɗo waawi wonde laamɗo mbardi ladde kala, haa mi yia laamɗo ladde ndee.
nde sammunnde anndunoo bojel woni ko e harde tan, noon woni sammunnde ummii ɓoornii comci, nde naati e ladde, nde naati e gese jananɗe ɗo nde jooɗii e nde aastoo aawdi, ɗoo gila e ɲammbi, haa e butaali e nde hela tan e nde ƴakka.
laamɗo oo udditi ngalu nguu okki ngoriyel saak makka, mo o fodannoo mo oo.
tee ko nanndo maa hay asko mon to gawde seertaani.
takko ina yuurnoo les ɗo jooɗii, kuro heɓi sera makko ɓappinii, forti koyɗe fawi junngo e haanawere, dekki noppi woni e heɗaade.
sammba wii aɗa anndi miin kay, mi waawaa soppude ma
ɗuum fof e wade noon ngeddiri kam maayii, woyaama, ubbaama, yahii laakara wontaa artu mbela formaasiyoŋ ne wontaa arde
ina winndaa kadi kala goodɗo ɓiɗɗo o, woodii ɗaam nguurndam kala mo woodaani ɓiɗɗo alla o noon, woodaani ɗaam nguurndam
huunde fof ko debbo oo e gorko oo kaali, alaa ko o faami heen.
anndaaka nde ngol arata, anndaaka kadi nde ngol yahata.
no jaabawuuji ɗii ceertiri nih, alaa heen ɗi laamɗo oo jaɓi, o yeenaani heen hay gooto, ngam o heɓa jaabawuuji celluɗi e naamne makko ɗee, o felliti naamnoyaade suufiyaŋke gooto ganndiraaɗo ganndal.
ko e ɗuum rebekkaa fewjani yaaquuba yoo dog yaha to kaaw mum labaan haa fitina suya e esaawu.
ɗuum wonani mo sabaabu naweede wagadugu, to burkina fasoo.
oo gorko wii gite maɓɓe mbaawaa laaɓdude nayi, o naamnoo ɗum cakka kaa, tawa alaa ka.
kono kadi ɓeydii mi huuñɗude e yitude baaba mum cukayel ngel.
ndeen yahii haa jamma oo woɗɗii, suka oo ummii yahi to debbo laamɗo too nde o, faandiima galle oo ndee, o wuuɗi, ndeen rewɓe horɓe ɓee nanii wuuɗaango ngoo, ɓe mbeddii ɓoggol o jaggi horɓe ɓee ina pooɗa haa o yottii, o naati suudu debbo laamɗo oo.
iisaa yiii juulɗo gooto kollitɗo saɗeende mum, kaaldigal hakkunde diinaaji e sellinde ndeenka yiannde hampaate bah.
wonnoo ɗoo ko gorko gooto, oon gorko meeɗaa heɓde hay ɓingel gootel alaa fof no o waɗaani mbele ombo heɓa ɓiɗɗo.
so wonaa ɗuum alla ina jogii baawɗe halkude fof e majannde yiitere, hono no o waɗirnoo e jamaanu nuuhu, nde o boomi salinooɓe e jamaanu nuuhu.
so a addaama aɗa humee to kowangel maa too, aɗa waawi jaŋtaade
ɓe njettii, ɓe totti baaba maɓɓe gertogal defangal, baaba maɓɓe wii to ittu ɗon ngal gertogal almuɗɓe mbii baaba, debbo gooto, min njiii ɗum ɗaa, oon ñammini min haa min kaari gertooɗe cahaaɗe o hokki min gertogal yo min nawat ceerno amen.
ɗoon tan o yahi, o findinoyi bojel yoo ummo gertooɗe njoggii.
ndeen ɗum heɓii yontere, ɓe njaggi mbeewa, ɓe kirsi e innde suka.
findinoyimi ko nguleeki naange kaaɗki rok, taw mi ɓokki cakkinoo mi kii yoorii koŋ, kaawaa mi costu mi e les ngoɗki kono ɗoon kam ndoŋku mi ɗaanaade, sabu ngonnoo mi ko e heɗtaade daaɗe colli cirkooji ko aldaa e taƴondiral.
waɗtindii arde e maɓɓe ñande heen ko aali mawni am.
min ndeƴƴi, o yahi, o woppi mi ɗoon, miɗo miijo no neɗɗo jibinirtee tawa alaa baaba.
nde yahnoo haa hitaande ndee jogori timmude eɓe kaani waɗde kawgel, koorka arti kikiiɗe gooto, ngam haalande golloowo makko oo, kaŋko noon won eɓɓoore hesre ari ɗoo, omo yiɗi jokkondirde e maɓɓe so alla newnii, oon ne wi ɗum baasi fof alaa baŋŋe keetnuɗaami oo kay wota jogo heen sikitaare, ngon ɗaa ɗoo a alaa ɗoo fof f...
ndeen tan sammunnde summbi mbelamma, haa ko ɗoon waawi haaɗde.
naatde mi galle fof e nande mi maama tuppel ina joofna konngol mum cakkitiingol innde binta.
ɓe naati galle oo, ɓe kaɓɓitti dimaaɗi, ɓe njanti e gorol yimɓe ngol nde tawnoo jamaanu ina heewi, haajuuji ina keewi, yimɓe fof mbaawaa naatdude e waktu gooto.
ngam seerndude geɗe hono kopporeeje, ngoon eɓɓo ngo meeɗaa yide ñalngu.
ɓeydee tiiɗnaare ndeke leñol mon ko pattamlamol, joɓowol diminna.
baawɗe ngoodanii joomiraaɗo halkude en, hono no ñiiwa baa halkiri doomburu nduu nih.
arɗo limce ardii, ɓe ndewi heen ɓe tiindii galle ceerno aali.
seeɗa ndu waasa jikke mayru, kono nde ndu hawroyi e oon sahaa e ñiiwa mawba nayeewa e laawol, oon sahaa kadi ndu hutii hoore mayru, kono ndu haaldi e ñiiwa baa, kono e oon sahaa daande mayru ina deɗ deɗna endu siñña alla e kulol e manngu ñiiwa baa.
ko batte makko eggin maa, hoɗnoy maa nder ladde, kono nde wulnoo nde a woppu mbo ndog ɗaa.
amkullel to o yalti e to o tawetenoo e jokkondire ɗe o waddanoo.
ndeen gorko oo ittii koyngal neɗɗo ngal, tawi o duppii ngal, haa ngal ɓenndii, o fawi ngal e dow leydi mbele angal ɓuuɓa.
haalpulaaren mbiyata sadak ina humta haaju. hol ko saabii on wiyde noon
ndu wii kadi ko bojel nih e hoore mum wiinoo yoo mi haal ko kaal mi koo.
cukalel so jibinaama fukaama ndoondi addee gallaaɗi burgal ndiidee e tiinde cukalel ngel ngam ndeenka alla e maggel.
ko ɗoon poofat mi doole, mi wona e rentinde miijo am, ko njiɗ mi naamneede fof, ko sinemaa ɓuri.
ɓe mbaɗi kaaldigal, ngam woppude hare ndee kamɓe e laamuuji ɗiɗi juulɓe, kono ɓe ndoŋki hawrude.
gila e cukaagu makko, o seeraano e hollude yonta makko kaawniiɗo e mbaawka e welde hakkille e jaŋde ɓuraana, gila omo yahree e duuɓi jeetati, hollirde yiɗde mum dursitaade cimooje, yahde makka ngam juuroyaade e waɗde siyaara e juulde e nulaaɗo alla mohammed sallalaahu aleyhi wo sallam.
kono ɗi noddaani jooɗaade na miijoo saka jogoo pellital jaɓde walla salaade huunde.
ɗuum woni ko wiyetee yuubiti, alaa noon ko woni nder ngaska kaa so wonaa leɗɗe, ɗe ngel huɓɓi haa wonti ƴulɓe boɗeeje coy.
miɗo e nder ngaska mawka, jettooɗe ngoodanii alla.
alaa fof ko o heddani mi, hay tekkere ɗo neɗɗo saawii.
aɗa yiɗi mi daňa weltaare rokkude ɗum seedanfaagal sehelaagal amen.
ɓaleejo jibinaaɗo e galle mawɗo, diiniyaŋke mawɗo ummiiɗo e ukbah ibun amaar, jokkuɗo e islaam mohammed.
ena laaɓi, so won ɓamtooɓe leñol ngol, ena woodi ɓamtortooɓe ngol.
heewɓe ina teskoo e haala makko ko o heewi wide, kala nde nayeejo maayi, wai kono deftirdu sumndu.
sehel makko oo ina ndaara ɗum tan, ina yirla hoore e miijaade mo ñande o tawata koorka to suudu safrordu too wuuraani maayaani, tee ɗoon so o ŋaaɓtiino hunuko tan e wide eey, o woyat, koorka ne tinii, wonde won ko ɓernde sehel makko ndee awata, tan koorka deƴƴiri noon, o yalti fati galle maɓɓe.
debbo surga memmbotooɗo mbalndi boomi e seemeɗɓe, mo hulaani joom galle jinnaaɗo, ndaw ko haawnii
ɓiɗɗo oo wii baaba miɗo yiɗi mbaɗ en noon mbele eɗen cuuroo
nde yahnoo haa ɓe njottii, kaliifa turii wii ina yara tan ɲiiƴe makko njaɗɗi, heddii ombo siɲɲa.
paamen hay gooto arataa ina ɓamta ɗemngal men e pinal men so wonaa enen, yoo leñol ngol jaran en pittaali men, jawɗeele men e kala nokku men,
min mbaɗdi adaa toon, ndeen min ngarii haa min paandiima, min njii yumma mum formaasiyoŋ ina hippii, formaasiyoŋ ina jiimi e makko ina fia.
ndeen suka oo woori noon e nder galle hee, haa timmi hitaande, haa ɗum woni duuɓi ɗiɗi.
alla waawaa wondude e ko tunwi, walla ko jogii bakkaat.
ndeen daabaaji ɗii fof ngummii ngari nootitii e noddaango rawaandu ladde.
tataɓo oo wii miɗo teskitoo, ngoo wuro wonngo daande maayo.
ko ɗuum, waɗi so a dañii haaju e fulɓe, woto fuɗɗoro noddude ɓe e batu haa njottoro ɗaa yontaaɓe maɓɓe ɓee gooto gooto, teddiniraa ɓe miijo ngo njiɗɗaa hollitde batu ngu, haa ɓe paama, ɓe njaɓa walla ɓe caloo.
baaba oo sooynii mo to woɗɗi, ɓernde mum heewi njurum, dogi fiilii e makko uurnii mo.
demmba wii itti mi wuro amen hannde, ko dawol jam tan.
iisaa wiyi e heɗotooɓe ɓee, ko hono noon ardinooɓe ɓee keettirta caggal heeɗnooɓe caggal ɓee ngonta yeeso.
juumo renndini toni mum, seŋondiri ñiiƴe, salii ɗemngal ceerno aali naata e hunduko mum, ceerno aali ina jaggi e juuɗe makko ina tukki tiinde mum e tiinde makko, ina lifi ɗemngal ina yiloo yoo ngal naat e hunduko makko, wahre mum ina joowi hakkunde maɓɓe, ende ari haa nde tolnii kullugal ɓernde juumo.
ɗeen leepte e warngooji fuɗii e hoore makko haa diwti.
sukaaɓe ɓee kala, ina mbeli yiide, nde tawnoo, ko ɓe yontaaɓe.
hooreejo tedduɗo joɓɓo calminaali am ɓurɗi teddude e teeŋtude fade e maaɗa.
mbiyee tan eey walla alaa, ko heddii fof ko ɓeydu ɗon heen ummii ko e seyɗaane.
firo esaay e barahutaŋkoore joomiraaɗo woni daɗndoowo.
kala lewru tawa aɗa nelda mbo ko wuurdi kono ngaddanon ceerno ɓiɓɓe mon.
so on njii ngel tan on nganndittu sabu noppi ɗiɗi ɗii fof ko ko taƴaa.
caggal nde o seedti ɗee geɗe kersiniiɗe, o wii kadi, mi sikkatno rewɓe fof ko nuunɗuɓe mbaawa haɓde e tedduɗo.
waɗi ɲalawma gooto yumma mum ɓingel mbaroodi ngel arti ina addori jungo e koyngal neɗɗo.
ndeen sukaaɓe keɗiima haala makko njaɓii ndewii e makko.
- njahat mi e ngal jaɓɓal am ko mdaartoyde, ko laamɗo oo fodannoo kam ko.
ƴeew heen koyngal gootal ina holla henndu mawndu, koyngal ɗimmal ngal ina holla yerɓugol leydi, koyngal tataɓal ngal ina holla ndiyam pusam, koyngal nayaɓal ngal ina holla cumu mbonngu ngu ñippotaako.
ɓe teskiima joomiraaɗo tedduɗo toowɗo oo na waɗani nguurndam aadee doosɗe jeeɗiɗi kimmuɗe.
so tawii o woni ko e leydi e ndiyam, taasiyoŋ makko jippoto.
jooni noon, mi tawtiima aɗa e neɗɗaagal maa ɓurngal timmude, aɗa weltii ete alaa fof ko nganndu mi heen, hakkille maa ina yalti e ɗee mette ɓaleeje haa laaɓi.
ɗo jaambaraagal nawi mbaroodi fof, maa yiɗde ñaamde naw toon fowru.
nder lefol gadanol e jokkondiral makko e bieteeɗo gulud moteraa, hampaate haalii e cukaagu makko, o ñeemtini tawaangal mum e nanalla.
tagoore ndee wi koorka maa mi waɗde e reenooɓe haa njaltaa ndii leydi amen, tawa hay huunde heɓaani ma, tawa kadi ko e nder ngaska kootirtaa, kono ɓernde koorka ina yedditii, sabu o siwaa heɓde laaɓndi e ko o yi koo e laawol.
kawren tan ko alla hoɗɗini en, en ngalaa hen sagooji.
kono kadi paamaa won kaawisaaji, ɗi njimi e laawol miɗo yiɗi ñaagaade ma, aan joom nokkuure so won ko kumpiti ɗaa heen yoo a firtanam ko ɗi ngoni, sabu miɗo yananaa ko e njiimaandi maa ɗi ngoni, sabu ko ganndal e laaɓal mbaawi moftude ngaluuji e kaawisaaji poɗɗi nii heewde.
kuro sakki mo gite les, wii e ɓernde mum maa taw kay wonaa ɗuum addu maa, aɗa gasna simmeyal am.
End of preview. Expand in Data Studio
README.md exists but content is empty.
Downloads last month
55