Dataset Viewer
Auto-converted to Parquet Duplicate
audio
audio
transcription
string
spécialisé walla wonaɗo ɗam banggue agent agricol
en jetti musidɗo Amadou Diallo en juurimomo en jettimo no fewi no fewi no fewi no fewi e hoore makko hisde nde
tellina ɗum e ɓeerɗe mabɓe ɓe ganda ko ɗum woni haaɓade basal
ha yimɓe gaara mbaɗa lawgu ha mbawa jaggude joomum mbawa haldude muɗum namno ɗum so tawi tawi kene ƴetta jagga ɗum so weeti jebbila ɗum ɗo pooti jebbilde so tawi tawi ko ƴettani jogaki haydara namdo ɗum ko haayata so tawi haali ko laaɓi ɗacce so tawi haalani ko laaɓi jaggue ha weeta holle ɗo footi hollede halde no foot...
remoɓene nde gandi ɗo ndemata par ce que ndeemu kam enen foof eɗen gandi haade diwan o zone o ɓuuri webnude kadi ndeemol ngol eɗen gandi ndeemri ndi ɗo ndemri ndi ɗo fuɗɗi haɗo haɗata darde debbo hande e rendogo kal ɗo jiiɗa gorko ene daari debbo ene wawi ɗon darade
e wuuro mum taw ko bureau PAS bureau chef de village onne kañumne wooni mawɗo tawa ne nawri daraniɓe aynaɓe daraniɓe ndeema daraniɓe aawo e rewɓe e sukaɓe
gam walliti yimɓeɓe e yawde sertude e coñal ngal gam ko waɗete ko beel ma yaw yettade ɗo foti ɗo yettade
ɗum enen hikka enen foof eɗen gandi sellata wonde neɗɗo o ne peesana neɗɗo taw kalis mo peesirta o kaliss o yimɓe ganda ɗo kaliss o woni woni ya yetto e joomum taw ina waɗa caɗele mbannoɗe rawnde ɗe
donc mi waɗay comparaison somi waɗi comparaison ji d' une maniére génér() du maniére général
ne hewi ko rondi hen ndeemowo o no foti ɗum wadde ete aussi ndeemowo o yo moftu ko hewi
an a ala moyen ji pour traite a ala moyen ji pour mbaɗa hussinde gawa
Union kaldigal muɗum ko banggue pourquoi ɓe ndendata ɓe kaldiɗo goto haala inde mabɓe kamɓe foof pourquoi pas
eyyi ko horejo leydi ndi wiyata autosuffisance alimentaire en riz woni keewal jogogal timmugal to fannu maaro e daawal nga gonɗen gal
guilaye mooƴu ha e nématode en ha e guilɗi en
joddiɗen koye Aboubacry kane kanko woni gérant établissemnt Kane et fils mo Agnam Thioday wonde e Samba Guro Diallo ko APS mo Wourossogui
ɗum noon jejjitani toon hay goto eko ganduɗa ɓeeɗo ni hettotoɓe men ɗiɗo nokkuji e musibɓe men wonɓe ɗo ɗo wuuro meɗen Dimat eɗen jettaɓe kettogol nde tawno eɗen gandi kamɓene ɗiɗo saahaji foof so keedi
enen kadi won hakkillaji men mbayi e makko nde tawni Mamadou Harouna ko gorko moƴƴo
guilay awdi noon ha e produit ji jaadoji hen ha e fofoof tan ko ina duusa demi() deemowo o
kono ɓuuri bonde kadi ko wasde nde yeeyde
wa amma ɗum ɗon mbaɗa ko engrais pospo ne waɗi engrais goɗɗo ɗum ummoto koto koto watte to ko toon addete on tuma mbaɗa hen mi anda soɗon ciftora nde hiitande meeɗi engrais Diaw ɓeɓe foof mbi ɗum wona engrais ƴetti mbaɗoyi peinture e cuuɗi mumen a faami ɗum noon ɓe mbi ɓi ɓum wona engrais
on a yii tan on a heeɓidum andu ko sol sabloneux jooguiɗa
moƴƴi wadde bandiraɓe sehilaɓe mussibɓe tedduɓe siftinde ha jooni keɗoto ɗon ko halirde mon RTS Matam tawi koy hewtere
mbeɗe sikki ma won mission ngaji ɗiɗi on garde mumen toon
e nder yontere wotere en lawa wontude guluje guluje guluje kullel
ala golleɗe moƴƴani on o wodɗorina e mo ganduɗa oɗo ni yimɓe gadda bagage uji muɗumen tawa ɗumen e jeere mbiya ɗum hayno jogui ko carnet jogui ko place jogui ko bascule adda joƴƴina wimma min de min jeeyi oɗo place kañum sodani waɗani gadda soble ma ɗe gaasɗa gadda joƴƴina e place makko mbiyamo wadde yeyanam sobleɗe
kono biɗen gandi aussi bo guilgu gu no wirani hono no tubakoɓe birata
eyy ko ɗum woni prévision quotidienne min gandi ɗum foof bon ne jeeya e gueɗe mo ganduɗa hoorema waylo waylo o watteɗo ko wiyate changement climatique o
ndu joni so fewni tama ndu fewnama ha fewi ndu asama ha ndu werbiɗi
mi weltiniri hen Malick Dieng e joom suudu muɗum
eyyo no biɗenni en nani tigui ko musiɗɗo o haali ko en beltinima mo no fewi no fewi e waddemo hoore makko présenté
joni si a ƴetti awdi ndi gandanta ɗo ɗo wawa awede ko be ɗo ndiyam wonta si a awa ɗo ndiyam ngakkata
e dendagal golle ɗe ganduɗa ɗe ɗo ni ko hen faya sababude enen miiji beele hikka kala moni yeeya wasa yeeyde par sac yeeya par kilo
on saahaji hay basalal ngal omo wawi
so tawi tan guesa ma ɗo mbannoɗa yaakar o foof guerte en masara en gawri en ñebbe ne a dañani hen haydara to yakarma poosma foof ko ɗon
min moom :wolof simi anda tan mi wiyatmo mi anda mais siiko mbiɗa andi mi layanamo donc mbiɗa waɗa remercier population Thiel foof mi accani hay goto cukalel e manguel nden ko ha lawol gongol
agriculture woni woni sara RTS ɗo R
sa wi aɗa limtaɓe tan adañat probléme wodat mo goppuɗa eyyi donc wassa yiide hen hoore mum kono kamɓe foof dendangal relais ji et APS suji foof mi wiya on tan jokken golle
donc hanki min garti min jewti he fii kaytiɗi woni projet de loi ji monɗi woni statut o réglement intérieur min mbaɗi ɗum cambar min daari ko hooɗum fotatano fewjede ko hooɗum woni foota tawaka hen ɗum foof minen waali he loi ko wiyete acte uniforme OADA
jomaɓe gande wawat on notade ɓe jaabo ko lamdiɗon ko
donc ne waɗi sakh :wolof sa ƴetti hedde Médina Yero Fula ne waɗi awoɓe sakh :wolof suuna tawa ko koye jordi gawa taw suuwa taw ndungu fandima ɓe gawa e jordi moni semi à sec on tuman so tooɓogo so ari taw ummoto tan yaha
banggue ndemanteri guura banggue maaro kowoni ɗo nombre de hectare kowoni ɗo ko Oréfondé tan ha Matam kowoni ɗo ko ɓuuri 5000 hectares
hitande foof wasata ko oñino rawande ɓeydite hikka ha ɓuura fewde ɗum noon ko ɗum waɗi ilifaɓe ɓe ganduɗa ɓeeɗo ni ne kalfina ɗen golle ina daari e ngal jaɓɓal beel golleɗe ma ndeew lawol
wonde Mamadou Moussa Sow kankko taambi kaaɓirɗe kakidide ɗe henne
yimɓe goppamo e yeewe gaccama o weeya gaccamo o wona tumuranke so tawi ɗum waɗi janggo omo wawi ɗum wasde wattude kono so tawi o yii kanko nawɗo o banggue makko ɓuuri hewde yimɓe aroɓe ina ina ina tinna ɓernde makko ɓuuri hewde hewde e aroɓe ene tinna ɓernde nawanaɗo o
kaadi nanɗo kaadi ina yade e men ina dussa e men so Allah jaaɓi kaadi hankkandi wonta manque ku
noone musibɓe men wonɓe ɗon ɗo wuuro meɗen Thile Boubacara en calminiɓe en jurimaɓe en beltanimaɓe no fewi no fewi no fewi en jettiɓe kamɓe kala hettoɓe men ɗo ɗo wuuro meɗen Thilo Boubacara
hay so tawi en cuuwa wadde pomuji taw
pour que ɗum wawa hokkude rendement uji
sahanyuma wawa wadde hen goɗɗum wadd noon yimɓeɓe yooɓe mbattu hakkillaji eko wiite ko yaacinde ndeema
saabu elle ɗe nani ilam ari mi wawa wide poudare gaga mi yettaki musidɗam Hamidou Ly
ɗum ɗo foof saɗa ɗum waɗa holɗo tumnoto ɗa beele sa sohli remde tan a finat tan ndemoya walla wonɗo ponnoɗa tumnade haa ndema walla mbasa kadi ne remde
so namdima kadi mamin kolluɗum peeje min kolla ɗum karallagal min kolla ɗum laabi
radio ngo ko radio rendo ngo wadde alay saago kala ko rendo ngo ina dillira alay saago saaha foof yimɓe garta hen
sakuji tati ɗi ne wawi mbaɗa ɗiɗi mbaɗa goto
wonno goomuju ɗi wonɗo taafa wonɗo gooni e nder guure ɗe kono ko heewi hen tabitingol ngol na adda caɗele kono eɗen gandi kadi hunde foof wuurata ko e humpito humpito kadi woa hunde famɗude e nder rendo communication ɓe mbiyata
Allah jarama on jarama e salamam ɓurɗo teddude fewde e bandiraɓe hettiyankoɓe kono kadi en jetti kaw meɗen Mamadou Bakary Konté par ce que eɗen gandi kala hande o ko jahluma e kayit to banggue fannuji ɗi foof
kono hay soɓe jeeyaka e village o tant que kamɓe koddi jiidi nokku o kutodirta jiidi jiidi école e dispensaire e laabi e jarnirɗe e foof wadde ko wattako ɗon foof kamɓe ndendi ɗum
ɗum fo ina teska en batte woppude nde awɗel cettaɗeɗe
pasque hoto keele muk tawa ne tooɓa ɗum ko caɗele moɗon
holko sangi ɗum ɗum komi haalat yimɓeɓe ko Allah windi noon
holko ɗum holliri to banggal leydi ndi
carotte wattake kuyfa jahatu so hewi hewi ko balɗe capanɗe tati walla capantati e joyyi
eyyi en dañino prono (apronstar ) prono (apronstar ) ko solution mo ganduɗa kam ɗiɗo duuɓi tati eɗen dilla hen en jii kam ɗum ɗo kam fayida mawɗo nani hen
produit no wiiye aprostar tawi ko kamɓe tiguirigui kuufi ɗen kufduɗen yewterede nde henna gam yidde yewtidde mabɓe e dow famamuya fawde ɗum e hagguilaji ɓe ɓe ganduɗa kamɓe gooni reemoɓe ɓe henna
génération garoɗo tawa ne wawi tawde ɗon kam kadi liggorade ɗum
en mbi maaro ko sodata ko ko () yo ido sodde sobleɗe
te imagine si tawino o ko wattu tooɓo ngo fuɗɗinoma kono comme no ya producteur no layri ni omo wawi awde deux fois o waɗa récolté deux fois ko ɗum ko ɗum avantage mawɗo
hande oɗo saaha kam to banggue développement tawde wiyama ko e si wiya ko yo yimɓe dutto e ndeema
ko il faut jogoɗa façon ligguey kewɗo ko ganduɗa taw ɗi wawima addande ka kalis hota duumo tan e e ndeema so tawi ko ndeema tan duumi ɗa ñande kala ndeema ka dañoyi caɗele a heeɓoya probléme pour mo mbawa wurnude
ittu ganduɗa hoorema mbaɗa pompe ma ha heewa ƴetta cukolel ma guel duuɓi sappo e joyyi mbiya ya pompoy wona lawol
capanɗe jeetati e jeetati temedde jeegom e nogas e jeetati mbaɗa ɓoolum laabi tati mbaɗa gotel ko ɗon natta gam addude ballal maɗa no mbiɗen ni 88 626 00 01 ko ɗo natta gam addu ballal maɗa
bon ɗi woodi étapes uji kewɗi ɗi jomum o footi rewde haade yettade ɗon anndii ndema ko ɗum eɓɓoje donc ko ɗum wiiya so tawi a woni ndemowo tan il faut mbawa wawde eɓɓude e activité ji ma ɗipoɗɗa wadde ɗi
donc si tawi no a ƴetti information kom ko météo haalata a a gomi to ɗum heeɓatama donc ɗum ustay rique o
ko awaɗo joni foof fawoto koye nder mois de octobre octobre ;fra so tooɓi ha heewi rek :wolof
en jii noon kadi comme nane no wiɗani ɗi woodi ɗi andarant ma woni suuna en ni ɗum ɗo gabbe ɗe ɗi ɗi jaɗɗi tigui par rapport e tubaño o eko wayi noon
jonnon min gandi e société ji amen ɗi bon hande hande ko foti wadde ko ko ɓɓeydude hokkude ndeema o doole
jonnon min jiɗno ko ya haalnu bandiraɓeɓe
eɗen liggodira e partenaire uji ɗi ganduɗa ian koolimen eɗen kooli ɗum
iman albarka ajarama awo joni ɗo woni ɗo ni en pokki tan ni
taw basalal ngal aɗa anda kayi an deemowo o hayde ka deemowo aɗa anda galɗo basalal ko oɗo produit gonnoɗo e awdi o ko jogui galɗon basalal kadi emin jii hen tan fayida mawɗo hayto banggue ñebbe ga waɗi hen less tan a waɗi hen fofoof emin jii hen fayida mawɗo produit o vraiment omo moƴƴi
nde wonno ken rewɓe Coumba Ba ken wiyaɓe eɗen dokke fodde meɗen ɗon kam ele weela debbo foof
wadde holto cikku ɗen e nokkuji ɗi ganduɗa henna sa ari a tawat ɗum ɗon walla ko Agnam tan walla ko hol ton
deefi soble ɗe e nder gueseɗe he ɓendi nde itta nde ko hewi hen ko guese heddi
fofoof dal kala ko cohluɗa tan kala ko fate ndeema sa jokkodire établissement et fils tan o a noddi Aboubacry Kane e numéro téléphone mum 541 63 67
e Mariame e dendagal wuuro ngo kala sen limti tan wodat mo gaccu ɗen te en jiiɗa accude hay goto noon calminirten musibɓe wonɓe ɗo ɗo wuuro meɗen Diatar en gardini e calminago ceerno men ceerno Hamidou en
kono caɗele ɗe foof koto banggue tabitingol ngol tabitingol ngol e sen juumani wonko waɗa hen to banggue defte kono wonko waɗa hen to banggue to banggue mogoji woni film uji mbaɗama hen
lewru maaya min mi liggaki an aɗa liggui ha lewru maaya nana kaari ari nawi salaire ma
ceerno Djiby golle ma jooɗi pewi Allah jarama a jarama no mbiɗen kal mo ganduɗa ne yiiɗi addude ballal muɗum e yewtere nde waɗata ko 88 628 00 01 capanɗe jeetati e jeetati temedde jeegom e nogas e jeetati mbaɗa ɓoolum laabi tati mbaɗa gotel ko ɗon natta gadda balla maɗa e yewtere nde
sukaɓeɓe gadda miijoji munen worɓeɓe gadda miijoji munen mawɓeɓe gadda miijoji munen miijojiɗe ndendine tonggue nden noon ko ɗum nafata wuuro ko nafata leydi ko ɗum nafata kadi rendo
coggu mum noon ko koni tan tawko pré-base e base kañum kam heewani yeeye hewno tan ko cuuɓede hen ɓen ɓe ganduɗa ko remoɓe yeñcinoɓe awdi ɓen tan totte ɗum gaawa woni ko witeko R1 walla R2 kam yeeye
eɓe mbawi imma to meer yaɓe jawtora département haaɓe jawta ɗo goɗɗum e goɗɗum haade wadde wonti looro
wona heeɗotoɓe ɓe foof kadi ina jiiɗa haaldude e kalowo o walla rokkude ɗum wasiyaji kono tawa mbawa yettade ɗum walla taw mbawa hebde yewtidde muɗum ɗum ɗon noon wadde fiirti ko no mbiruɗen ni golleɗe ko enen foof dendi ɗum goto foof yo jaggu hen banggue mo jaggui o
beelɗum no no foti famnade e nofuru neɗɗo
kayɗe kadi de yeeɗi tan yiyata ɗum hono neɗɗo jagganma kake jagguiraɗe saabu Allah saabu ko gaynaka ka gaynaka
hettiyankoɓe haalirde Timtimol FM capanɗe jeenayyi e goho toɓɓere jeenayyi yewtere men ɓamtare ndeema tawa ko balla Allah e ballal RRI radio rural international e jokkodiral AMC affaire Mondial Canada e haalirde Timtimol Fm
APS noon woni apporteur de solution woni gaddowo peeje
eyyi a weltanama no fewi noon no mbiɗa ni kadi hande en garti
haalde makko gonga laabɗo min mbiɓe minen min meeɗano ñamlade min ñamlotanoka min gowno tan ko wadde goto foof waɗa débrouiller heblo jaam jaam seeɗa seeɗa babden masalaha e gurdam enen e koye men nder meɗen ha campagne joofa
e département de Podor tan ne jogui hen temedere e capanɗe nayyi ujunere hectares te ko fuɗɗa liggue hen ko ha ɗo jareteɗen ɗo joni yettaki taw ujunaje capantati ujunere hectares wadde noon ko heddi ko fodde ujunaje temedere ujunaje sappo hectares poɗɗi wawde gollede yimɓe guura hen ina heddi wadde enen gandi heegue su...
Podor sa wi Podor tan a tawi ɗum ɗo e kadi ne wayno kadi Podor kadi hande o kooyi ne jeeya kadi e capital uji ndeema e Fouta
End of preview. Expand in Data Studio
README.md exists but content is empty.
Downloads last month
60