{"id": "1478", "title": "Blender 3D: Noob to Pro/Blender Windowing System", "text": "''Sljedeća strana: The Buttons Window''''Predhodna strana: Become Familiar with the Blender Interface''\nOtvorite Blender ako već niste. Vidjet će te da Blender zauzme cijeli ekran, i možda prekrije vaš taskbar. (Windows, i u određenim Linux distribucijama, korisnici mogu pritisnuti ALT+TAB ili ALT+ESC da se vratite u vaš web pretraživač tj. na ovu stranicu. Takodjer, u Linuxu mozete startovati sa \"-w\" opcijom tako da bude smanjen na normalnu veličinu prozora.\nBlender prozor je podijeljen na 2 dijela (tu su 3 dijela ali o tome ćemo kasnije).\n1 3D Viewport\nGornja podjela je 3D Viewport prozor. On dozvoljava da vidite i manipulišete 3D objektima u vašoj 3D sceni. Mreža sivih linija predstavlja jednu Blenderovu jedinicu (BU). Koliko je velik BU ? Može biti velik koliko god vi hoćete da bude velik. Može biti metar, centimetar, kilometar i sl. Vi određujete veličinu\n2 Buttons Prozor\nDonja podjela je poznata kao \"prozor dugmadi\" ili \"Buttons Window\". Ovaj prozor vam omogućuje da vršite određene operacije na vašem objektu, kameri, svijetlu i puno toga više.\n3 Mijenjanje veličine prozora\nAko ne vidite dugmadi kao što su prikazani na slici, kliknite na \"panels\" meni ikonu i skrolirajte do \"scene\", i onda \"render\". F10 će vas također odvest do ovog pogleda.\nZadržite kurzor miša između granica 2 prozora (u ovom slučaju 3D radnog prostora i buttons prozora ), i pokazivač miša će se dobiti izgled kao dvosmijerna strelica (ili ruka na Mac OS X). Liknite LMB (lijevi klik) i povucite. Možeš promijeniti veličinu prozora radeći ovo.\n''Napomena, kada modificirate (mijenjate veličinu) granica prozora u Blenderu, a kada to kažemo mislimo na tanku crnu liniju podjele u Blender prozoru, ako klikate van te linije, ne radite ono što tutorijal nalaže.''\nPritiskajući CTRL+UP (CTRL+strelicu gore) ili CTRL+DOWN (CTRL+strelicu dole) onda možete povećati veličinu trenutnog prozora (u Blenderu trenutni prozor je onaj nad kojim je pokazivač miša pozicioniran); ponovite istu radnju da vratite prozor u prvobitnu veličinu.\n4 Korisničke Preference\nTreća podjela, korisničke preference, je sakriven, jer vam većinom neće trebat. On je ustvari minimizovan na mjesto gdje ga ne možete vidjeti. Da pristupite tome, pomjerite vaš miš na vrh Blender prozora, tačnije ispod file menija, dok ne vidite da se pokazivač miša promijenio u onaj maloprije pomenuti oblik, tj. dvosmijernu strelicu. Onda jednostavno kliknite LMB (lijevu tipku miša) i povucite dole. Vidjet će te mnogo Blenderovih konfiguraciskih opcija skrivenih tamo.\nZa sada, samo to zatvorite, sad nam ne treba.t.\n5 Pridruživanje i dijeljenje prozora\nIdite na granicu izmedju 3D scene i Buttons prozora (prozor na dnu ekrana, sa puno dugmića). Primijetit će te da se izgled pokazivača miša mijenja kao maloprije. Kliknite RMB (Desnu Tipku Miša). Meni će se pojavit sa opcijama \"Join\" (spoji) i \"Split Area\" (Podijeli prostor). Izaberite ovu drugu opciju, podijeli. Pojavit će se graničnik u trenutnom prozoru. Pomjerite kurzor miša na poziciju u novoj granici i LMB da prihvatite promjene ili RMB da odustanete. Ovo je posebno korisno u 3D pogledima, gdje možete podijeliti na mnogo manjih prozora. Svaki je konfigurisan da pokazuje odredjeni ugao kamere ili neke druge opcije vaše scene.\nSada pokušajte opciju \"Join Area\" tj. pridruživanje. Naravno, ovo mora biti uradjeno na novo nastaloj liniji dijeljenja. Dijelovi će postat jedan prozor ponovo.\nPokušajte podijeliti na desnoj (ili lijevoj) ivici Blender prozora—horizontalne podjele mogu biti korisne.\n[Napomena: Dok Mac OS X koristi \"Control\" tipku da emulira RMB, zadnje Blenderove verzije za Mac OS X koriste \"Command\" tipku. Ovo ponašanje je takodjer stavljeno u \"OSX Tips\" datoteci koja dolazi sa Mac verzijom.]\n[Preporuka: ako možete, nabavite Mac Mighty Mouse, i skinite SteerMouse (sharware program). SteerMouse će dopustiti da podesite scroollwheel tipku kao MMB. Ovo će olakšat vaš rad.]\n''Sljedeća strana: Buttons Prozor''''Predhodna strana: Upoznajte se sa Blenderovim interface-om (sučeljem)''", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Blender_3D%3A_Noob_to_Pro/Blender_Windowing_System", "word_count": 624, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1480", "title": "Blender 3D: Noob to Pro/The Buttons Window", "text": "''Sljedeća strana: 3D Viewport Window''''Previous Page: Learn the Blender Windowing System''\nButtons prozor je jedan od najmoćnijih alata koje Blender ima. Rendiran je u OpenGLu, i vrlo je brz i praktičan\nKada imate objekte selektovane u 3D sceni, nad njima će se moći izvršiti puno operacija. Na primjer, modelirali ste osobu. Ljudi imaju različitu boju kože, boju očiju, boju kose, i još toga tako da ćete kreirat materijal kako bi mogli napraviti osobu da izgleda kako vi želite. Buttons prozor također podržava boju neba, opcije renderanja, animacije, i još dosta toga.\nIma mnogo grupa dugmadi vama dostupnih u buttons prozoru. Da mijenjate određene grupe dugmadi u ovom prozoru, to birate pritiskajući dugmadi koji se nalaze desno od riječi 'Panels' ili 'Paneli'.\nTi dugmadi su: (s lijeva na desno):\n• Logic\n• Skripte\n• Osjenčavanje (Shading)\n• Objekat\n• Editovanje\n• Scena\nKliknite na bilo koji od njih tako da shvatite koliko mogućnosti postoji.\nNeke od grupa dugmadi imaju svoje pod-grupe. Na primjer, otiđite na Osjenčavanje(Shading) dugme. Vidjet će te nekoliko dugmadi kako se pojavljuju sa desne strane. Sa lijeva na desno to su:\n• Dugmadi za Lampu\n• Dugmadi za Materijale\n• Dugmadi za Texture\n• Radiosity Dugmadi\n• World Buttons\nSve gore navedene grupe dugmadi su razbijene u manje grupe. Možete na primjer kliknuti\nEditing Button (Dugme za editovanje) . U prozoru dugmadi ćete vidjeti četiri manja prozora kojima sada možete manipulisati, i to: Link and Materials (Link i materijali), Mesh(Meš), Mesh Tools (Meš alati), i Mesh Tools 1 (Meš alati 1). Možete povući ove prozore i kombinovati ih praveći drukčiji raspored, minimizirati ih i slično. Za vježbu pokušajte manipulisati ovim manjim prozorima nekoliko minuta.\n''* Ako vidite manje od četiri prozorčića pokušajte prebaciti 3D Viewport prozor u 'Edit Mode'. Kliknite tipku TAB da bi prešli iz 'Object Mode' u 'Edit Mode' i obratno. U 'Edit Mode', će Vam biti vidljiva četiri prozorčića u buttons prozoru.''''Next Page: Blender 3D: Noob to Pro/3D Viewport prozor''''Previous Page: Learn the Blender Windowing System''", "subject": ["Blender"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Blender_3D%3A_Noob_to_Pro/The_Buttons_Window", "word_count": 336, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1582", "title": "Početna strana", "text": "ar:\nco:\ncs:\ncy:\nda:\nde:\nel:\nen:\neo:\nes:\net:\nfi:\nfr:\ngl:\nhe:\nhr:\nhu:\nie:\nit:\nja:\nko:\nmg:\nna:\nnl:\npl:\npt:\nru:\nsr:\nsv:\nvi:\nzh:", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana", "word_count": 31, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1857", "title": "Wiki junior", "text": "0.5 Dobro došli na Wiki junior\nNamjera ovog Projekta je da napravi seriju knjiga i članaka u koloru za djecu različitih uzrasta. Teme će biti one koje bi mogle interesovati mlađu populaciju, a način pisanja tekstova će biti jednostavniji, prilagođen uzrastu. Knjige i članci treba da budu bogato ilustrovani fotografijama, dijagramima i crtežima.\n\"Završene\" knjige i tekstovi će biti obrađene i pripremljene za printanje u PDF formatu.\n0.6 Dostupne knjige\n# Wiki junior Sunčev sistem\n| |\n0.7 Kako pomoći\nWiki junior je projekt koji potiče zajednički rad i saradnju, tako da postoji mnogo načina da doprinesete.\n*Pisci mogu pomoći u razvoju članaka.\n*Pedagozi i djeca mogu sugerisati doradu stila kojim su članci pisani.\n*Istraživači mogu provjeriti činjenice navedene u člancima.\n----\n0.8 Prijedlozi za nove knjige i knjige u začetku\n''Lako je započeti. Samo kliknite i počnite pisati!''#Saturn\n{| cellspacing=3\n|colspan=2 |\n0.5 Dobro došli na Wiki junior\nNamjera ovog Projekta je da napravi seriju knjiga i članaka u koloru za djecu različitih uzrasta. Teme će biti one koje bi mogle interesovati mlađu populaciju, a način pisanja tekstova će biti jednostavniji, prilagođen uzrastu. Knjige i članci treba da budu bogato ilustrovani fotografijama, dijagramima i crtežima.\n\"Završene\" knjige i tekstovi će biti obrađene i pripremljene za printanje u PDF formatu.\n|-\n| |\n0.6 Dostupne knjige\n# Wiki junior Sunčev sistem\n| |\n0.7 Kako pomoći\nWiki junior je projekt koji potiče zajednički rad i saradnju, tako da postoji mnogo načina da doprinesete.\n*Pisci mogu pomoći u razvoju članaka.\n*Pedagozi i djeca mogu sugerisati doradu stila kojim su članci pisani.\n*Istraživači mogu provjeriti činjenice navedene u člancima.\n----\n0.8 Prijedlozi za nove knjige i knjige u začetku\n''Lako je započeti. Samo kliknite i počnite pisati!''#Saturn\n|-", "subject": ["Wiki junior"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior", "word_count": 284, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1861", "title": "Wiki junior Sunčev sistem", "text": "Dok radite na ovom Projektu uvijek imajte na umu da je on namijenjen djeci. Koliko god da je bitno napisati članak isto tako je važno da ga djeca budu u stanju razumjeti. Autori bi se trebali koncentrisati na najbitnije i truditi da se služe jasnim razumljivim jezikom umjesto da posvećuju pažnju svakom detalju. Koristite tehničke detalje kada je to neophodno, ali uvijek radije upotrijebite jednostavne riječi umjesto onih složenih.\n1 Najbitnija pitanja\nPitanja na koja je bitno odgovoiti u svakom članku su:\n:: Za planete:\n# Koliko je velika planeta?\n# Kakva izgleda njena površina?\n# Kako izgledaju njeni sateliti?\n# Koliko traje dan na planeti?\n# Koliko traje godina na planeti?\n# Koliko bi nas jako gravitacija privlačila?\n:: Za satelite (većih dimenzija):\n# Koliko je potrebno za jedan obilazak oko planete ili Sunca?\n# Od čega je napravljen?\n# Po kome je dobio ime?\n# Kako je otkriven?\n2 Korisni linkovi\n* -- Ovaj sajt je najviše namijenjen mlađima. Možete izabrati tekstove za određeni uzrast (osnovne škole, srednje škole). Jezik - engleski.\n*Sunčev sistem na Wikipediji Jezik - bosanski.\n* Jezik - srpski.\n* Jezik - hrvatski/bosanski.\n* Jezik - engleski.\n* Jezik - engleski.\n* Jezik - engleski.\n* (ukljujući više-jezičke reference) Jezik - engleski.\n* Jezik - engleski.\n*Pacifičko astronomsko udruženje Jezik - engleski.\n*, autor: Paul Schlyter Jezik - engleski.\n* - Svemirska simulacija koja vam dopušta istraživanje Svemira u tri dimenzije. Jezik - engleski.\nbg:Уикиджуниър Слънчева система\nde:Wikijunior Sonnensystem\nen:Wikijunior Solar System\nes:Wikichicos/Sistema Solar\nzh:Wikijunior:太阳系\nfr:Wikijunior:Système solaire\nfi:Wikijunior Aurinkokunta\nit:Wikijunior Il sistema solare\nnl:Wikijunior:Zonnestelsel\npl:Wikijunior:Układ_Słoneczny", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem", "word_count": 242, "cyrillic": 0.013}
{"id": "1862", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Mjesec", "text": "Prethodni članak: Zemlja\nMjesec je Zemljin prirodni satelit. To znači da on kruži oko Zemlje isto onako kao što Zemlja kruži oko Sunca. Mjesec je, poslije Sunca, najveći objekat u Svemiru koji se vidi golim okom.\n1 Koliko je Mjesec velik\nVećina planeta u našem Sunčevom sistemu su mnogo veće od svojih mjeseci (satelita), ali naša planeta Zemlja nije mnogo veća od njenog Mjeseca. Prečnik Mjeseca je oko 3.500 kilometara, dok je prečnik Zemlje oko 12.600 kilometara. Znači Mjesec je oko tri puta manji od Zemlje (i to se lijepo vidi na slici desno), što i nije puno. Zbog ovoga ponekad Zemlju i Mjesec nazivaju dvojnim planetnim sistemom.\n2 Kako izgleda površina Mjeseca\nMjesec nema atmosferu. Također nema ni tečne vode na površini. Danju je tu jako vruće, dok je noću jako hladno. Osobe koje posjete Mjesec trebaju posebna zaštitna odijela sa bocama iz kojih udišu zrak.\nMjesec ima i mnoge kratere na površini. Najveći od njih se zove Aitiken bazen - Južnog pola i širok je oko 2.500 kilometara.\nNaučnici smatraju da su gotovo svi krateri na mjesecima ili planetama nastali udarima velikih stijena koje su iz Svemira padale na površinu. Pad tih stijena se zove udar.\nPretpostavlja se da bi u nekim dubokim kraterima na polovima Mjeseca moglo biti leda. Ovu pretpostavku svemirske agencije pokušavaju dokazati šaljući letjelice koje skeniraju (snimaju) te kratere.\nTakođer na površini možemo vidjeti tamnije dijelove koji se zovu mora. To su veliki bazeni lave koja se ohladila jako davno. Područja koja nam se čine svjetlija su brda i visoravni.\n3 Koliko je dug mjesečev dan\nMjesecu treba oko 27 zemaljskih dana da se jednom okrene oko svoje ose.\n4 Koliko je duga mjesečeva godina\nMjesecu treba oko 27 dana da jedanput obiđe Zemlju. Zbog toga mi uvijek vidimo samo jednu stranu mjesečeve površine gledajući sa Zemlje. Tu stranu zovemo bliža strana (ili svjetla strana) Mjeseca. Suprotna strana se zove dalja strana (ili tamna strana) Mjeseca. Svemirska letjelica Luna 3 je 1959. godine slikala tamnu Mjesečevu stranu i tada su prvi put u historiji ljudi vidjeli kako ona izgleda.\n5 Od čega je Mjesec napravljen\nPovršina Mjeseca je pokrivena kamenjem i prašinom. Njegov vanjski omotač se zove kora. Kora je debela od 70 do 100 kilometara. Tanja je ispod niskih ravnih oblasti kaja zovemo mora, a deblja ispod brežuljaka i brda. Zato se na Mjesečevoj bližoj strani nalazi više mora nego na daljoj strani. Na bližoj strani kora je tanja i lavi je bilo lakše da dospije iz mjesečeve unutrašnjosti do površine.\nNaučnici misle da Mjesec u unutrašnjosti ima malo jezgro od čvrstog željeza. Ono je oko 300 kilometara široko. Pošto je jezgro u čvrstom stanju (za razliku od Zemljinog jezgra) Mjesec nema vlastito magnetno polje.\n6 Koliko je jaka mjesečeva gravitacija\nDa ste na Mjesecu on bi vas privlačio silom šest puta manjom nego Zemlja. To znači da ako težite 60 kilograma, na Mjesecu bi osjećali da imate samo deset kilograma (zato je astronautima koji su posjetili Mjesec bilo tako lako da sakupljaju njegovo kamenje i stijene).\n7 Mjesečeva imena\nStara Grčka riječ za Mjesec je Mene. Također imamo i druga imena kao što su Selena i Luna. Selena je bila božica Mjeseca u mitologiji starih Grka, dok je Luna bila isto to ali u mitologiji starih Rimljana. Rimljani su također povezivali božicu Dijanu iz njihove mitologije sa Mjesecom.\n8 Linkovi\n* Mjesec na wikipediji - bosanski jezik\n* 1. Astro.hr o Mjesecu - hrvatski jezik\n* 2. Astro.hr o Mjesecu - hrvatski jezik\nSljedeći članak: Mars\nde:Wikijunior Sonnensystem/ Mond\nen:Wikijunior Solar System/Moon\nzh:Wikijunior:太阳系/月球", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Mjesec", "word_count": 595, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1864", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Merkur", "text": "Prethodni članak: Sunce\nMerkur je planeta koja je najbliža Suncu. To je planeta slična zemlji (kažemo terastrijalne planete), pošto je sačinjena od stijena i čvrstih materijala.\nDo sada je svemirski brod po imenu Mariner 10 posjetio Merkur. Također letjelica Messenger je od 2011. do 2015. kružila oko planete i prikupljala podatke. Mnogo toga što znamo o planeti smo saznali zahvaljujući podacima ovih letjelica.\n1 Koliko je Merkur velik\nPrečnik Merkura je samo 4879 kilometara, što iznosi jednu polovinu prečnika Zemlje. Poslije Plutona Merkur je najmanja planeta u Sunčevom sistemu, ali za Pluton ionako kažemo da je patuljasta planeta.\nOsim što je najmanji Merkur je i najbliži Suncu, a to nam otežava posmatranje Merkura bez teleskopa. Zato je najbolje vrijeme za posmatranje Merkura uveče kada Sunce tek zađe, ili ujutro malo prije izlaska Sunca.\n2 Kako izgleda površina Merkura\nNa površini Merkura posoje krateri, baš poput onih na Zemljinom Mjesecu. Najveći od njih se zove Caloris Basin. Širok je otprilike 1.300 kilometara. Nastao je kada je veliki asteroid pao na Merkur. Taj asteroid je vjerovano bio širi od 100 kilometara, ali udario je u površinu Merkura tako brzo i tako jako da je napravio krater mnogo većih dimenzija.\nNa površini planete se nalaze i velike klisure koje nazivamo skarpe. Nastale su prije mnogo vremena, u doba dok se Merkur hladio. Dok se planeta hladila ujedno se i stiskala (sažimala - to je kao kada uzmete veliki komad hljeba i stišćete ga dok ne napravite mnogo manji komad od njega). Stiskanje Merkura je dovelo do toga da se površina nabora. Ovo naboravanje je napravilo sve te skarpe.\nPostoji mogućnost da na Merkuru ima i leda, i to u oblastima na \"vrhu\" i \"dnu\" planete. Ove oblasti se zovu polovi (isto kao i na Zemlji), i tu ne dopire mnogo sunčevih zraka. Led se na njima ne bi otopio.\nTokom dana na Merkuru je jako vruće (preko 400°C) zbog toga što je on jako blizu Sunca. Međutim noću je tu jako hladno, pošto Merkur nema atmosfere koja bo čuvala toplinu prikupljenu tokom dana, i tako sva ta toplina ispari u Svemir.\n3 Koliko je dug merkurov dan\nMerkur se okreće oko svoje ose sporije od Zemlje (naučnici radije kažu rotira umjesto okreće oko svoje ose). Potrebno je cijelih 58 dana da bi Merkur jednom rotirao. Pošto se planeta okreće oko Sunca jako brzo, dan na Merkuru traje duže od 58 dana. Ako stojite na njegovoj površini i mjerite vrijeme od jednog izlaska Sunca, do drugog morali bi stajati i čekati punih 176 zemaljskih dana (skoro 6 mjeseci, a to na Zemlji traje 24 sata).\nOvako dugi dani i noći prouzrokuju visoke temperature tokom dana a niske tokom noći.\n4 Koliko je duga merkurova godina\nMerkur ima najkraću godinu u Sunčevom sistemu. Potrebno je oko 88 zemaljskih dana da planeta jednom obiđe oko Sunca.\nNekada se vjerovalo da su Merkurov dan i godina iste dužine, i da je jedna strana planete uvijek okrenuta prema Suncu, a druga uvijek okrenuta od Sunca. Da bi ovo bilo istina, rotacija Merkura i njegova godina bi morali trajati jednak broj dana. Međutim pažljivim posmatranjem saznalo se da je Merkurova rotacija nešto kraća od njegove godine. Zbog male razlike između brzine okretanja oko njegove ose i brzine okretanja oko Sunca dan na merkuru je skoro duplo duži od njegove godine.\n5 Od čega je Merkur napravljen\nMerkurovo jezgro se sastoji od željeza, koje je djelimično otopljeno (zbog velike temperature u jezgru). Ovo sve znamo zbog toga što planeta posjeduje magnetno polje (baš kao i Zemlja). Merkur sadrži više željeza u odnosu na svoju veličinu nego ijedna druga planeta u Sunčevom sistemu. Ostatak planete čini tanka kora sastavljena od posebne vrste stijena pod nazivom silikatne stijene. U blizini polova Merkura postoje krateri koji su u stalnoj sjeni i do njih ne dopire sunčeva toplina. Smatra se da neki od ovih kratera sadrže led. Najveći krater na Merkuru je Caloris Basin. Nastao je kada je kometa pogodila planetu pa su lava i otopljene stijene izbijeni iz središta mjesta udara. Okrugli unutrašnji zid ovog kratera je visok oko 2 kilometra.\n6 Koliko je jaka merkurova gravitacija\nDa ste na Merkuru on bi vas privlačio skoro tri puta manjom silom nego Zemlja. To znači da ako težite 60 kilograma, na Merkuru bi osjećali da imate samo 22,8 kilograma.\n7 Kako je Merkur dobio ime\nU Rimskoj mitologiji Merkur se nazivao glasnik bogova. Nosio je sandale koje su imale krila, i koje su mu omogućavale da putuje jako brzo. Ova planeta je nazvana po njemu zbog toga što se okreće oko Sunca brže od ijedne druge planete u Sunčevom sistemu. Merkur pređe gotovo 48 kilometara svake sekunde.\n8 Linkovi\n* Merkur na Wikipediji, jezik - bosanski\n* Članak o letjelici Messenger, jezik - bosanski\n* Astronomija.co.yu jezik - srpski\n* Astro.hr jezik - hrvatski\nSljedeći članak: Venera\nde:Wikijunior Sonnensystem/_Merkur\nen:Wikijunior Solar System/Mercury\nes:Wikichicos Sistema Solar/Mercurio\nnl:Wikijunior:Zonnestelsel/Mercurius\npl:Wikijunior:Układ Słoneczny/Merkury\nzh:Wikijunior:太阳系/水星", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Merkur", "word_count": 827, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1878", "title": "Engleski za svakoga", "text": "Engleski jezik je najrasprostranjeniji jezik na svijetu. Veliki je broj zemalja u kojima je engleski službeni jezik. Također najveći broj stranica na internetu je na ovom jeziku. Brojni filmovi snimaju se svake godine, izdaju se knjige, objavljuju stručni članci i praktično ovaj jezik je postao gotovo nezaobilazan čak i u našem svakodnevnom životu.\nOvaj priručnik će pokušati pomoći onima koji se ranije nisu upuštali u učenje ovog jezika, kao i onima sa osnovnim znanjem istog, da nauče osnovne riječi i izraze koje im mogu pomoći da se sporazumiju u svakodnevnim situacijama. Priručnik neće poklanjati toliku pažnju gramatici i \"pravom\" učenju engleskog. Namjera mu je više da pomogne onima koji žele ili moraju za relativno kratko vrijeme savladati osnove jezika (toliko da će npr. sami moći otići u kupovini, snaći se na aerodromu ili izmijeniti nekoliko fraza sa osobama suprotnog pola).\n1 Sadržaj\n1.1 Osnove\n# Alfabet i izgovor\n# Brojevi\n# Dani mjeseci i godine\n# Porodica\n# Dijelovi tijela\n# Hrana i piće\n# Boje\n# Životinje i biljke\n# Geografija", "subject": ["Engleski za svakoga"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Engleski_za_svakoga", "word_count": 164, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1851", "title": "Blender 3D: Noob to Pro/3D Viewport prozor", "text": "''Next Page: Other Windows''''Previous Page: The Buttons Window''\nBlender 3D Viewport prozor je mjesto gdje ćete provoditi najviše vremena. Blender 3D vam daje 100% kontrolu toga kako vidite vaše okruženje. Ovdje je nekoliko stvari koje možete naučiti o korištenju 3D Viewporta.\n1 Rotiranje pogleda\nPosition the mouse pointer over the pink square in the middle of the 3D window.\n* Hold down the MMB and drag the mouse from side to side and up and down.\n* Hold ALT+LMB for the same effect (on some Window-managers on Linux this won't work, it'll only move the Window)\n* To rotate so that \"upwards\" stays \"upwards\", use CTRL+ALT+SCROLL\n''NOTE: if you have your own setting for the MMB in mouse configuration, you must reset this to use the MMB as a real Middle Mouse Button (no Doubleclick or something else). Otherwise you must use the alternate ALT+LMB for the same effect.''\nIt's a cube! Holding down the MMB is the quickest and easiest way to rotate your view and get a new perspective on things. Right now you're looking at the cube in what's known as Wireframe Mode. Pressing ZKEY (yes, on your keyboard, the Z key) will toggle back and forth between Wireframe Mode and Solid Mode. Pressing NUM5 will toggle between Orthographic and Perspective (perspective looks more natural). This does not affect how your final product will appear, only the way you see your scene while you're creating it.\nAs you move the view around, you will see that there are four objects in your 3D scene by default:\n1) The Camera The camera location and rotation will determine what you will see at render time. To see in your 3D viewport what the camera will see, activate that window by holding the mouse cursor over it and press NUM0(remember 0KEY is different).\n2) A Lamp A lamp is simply a light source. It will not be rendered, but the light it provides to the scene will be rendered.\n3) A Cube This object will be rendered. The camera should be pointing at the cube so that you will see it at rendertime.\n4) The 3D Cursor (works like an 'insertion point') This is not an object, but a tool for the artist to use to choose where to put new objects in the scene, much like the cursor when you're typing on a word processor (the 'insertion point').\nLater you will learn more about how to use each of these.\n''[NOTE: If you are using a keyboard which doesn't have a numpad, e.g. a laptop, see laptop commands below.]''\nHolding the mouse over your 3D Viewport and pressing the NUM7, NUM1, and NUM3 buttons will bring you back to perfectly aligned top, front, and side views respectively. Pressing CTRL+NUM7, CTRL+NUM1, and CTRL+NUM3 will result in displaying the bottom, back, and ''other'' side views, respectively. Try each of these views, and watch the camera and light move around with respect to your new viewpoint (make sure your NUMLOCK is on. Otherwise, this will not work).\nSimilarly, holding the mouse over a viewport and pressing NUM2, NUM4, NUM6, and NUM8 will rotate the view down, left, right, and up respectively.\nThe object the viewport orbits around can be changed to a new object by first selecting it with the RMB and then pressing NUM. (the period key on the numpad) or NUM, (the comma key on the numpad) on some keyboard layouts.\nAgain, remember in Blender that there is a big difference between the number keys on your numberpad and the number keys along the top of the keyboard. For example, NUM7 refers to the number 7 on the numberpad, while 7KEY refers to the number 7 that's above the YKEY and UKEY on the standard US keyboard. If you accidentally pressed 1KEY, 3KEY, or 7KEY during this step and it appears that everything disappeared, you can fix this by pressing the `KEY (that's a single back-quote key, to the left of the 1KEY on a US or UK keyboard, usually on the same key as ~, not the single forward quote or apostrophe that is on the same key as the double quote).\nIf you use a notebook laptop try pressing 1KEY (it worked for me - `KEY didn't).\n''[NOTE: the 1KEY through 0KEY and alt-1KEY through alt-0KEY switch layers. Hold shift to select more than one layer. `KEY selects all 20 layers. Layers will be covered later.]''\n1.1 Za korisnike laptopa: num lock\nAs previously mentioned in this tutorial, recent laptops (some PC and all recent Mac) have a set of regular keys (from M in the lower left to 9 in the upper right) with additional markings corresponding to a regular numpad. This behavior can be toggled with F6 (or the key labelled ''num lock'', this may require pressing FN+numlock key) (FN+F11 on some Dells and Toshibas).\nIf nothing else works, or as an alternative, you can temporarily activate the numpad behavior by holding the FN key (lower left corner of the keyboard) and using the keys as a numpad until you release FN. This allows convenient use of the numpad camera controls without interfering with the normal use of that set of keys. Also you may pull down the User Preferences window, at the top (menu bar window), choose the \"System and OpenGL\" button, and click on \"Emulate Numpad\" to use the normal numbers as if they were the number keys on the pad (NUM0 == 0KEY at that point).\nFor simply rotating around the object, press both the right and left mouse button and drag.\nIf you envision using your laptop for this kind of work, or indeed any work involving numeric data inputting, it may be worth investing in a USB Numeric Keypad, as Blender uses the numeric keypad quite a bit. Prices range from between $15 to $20 for a basic keypad.\n2 Panning the View\nTo pan the view, you have your choice of alternatives:\n* SHIFT+MMB\n* SHIFT+ALT+LMB\n—and move your mouse. Alternatively, if you have a scroll wheel you can use SHIFT+Scroll to pan up and down and CTRL-scroll to pan left and right.\n[You also have choice of keyboard alternatives:\nCTRL+NUM:2,4,6,8\nCTRL+NUM2 pans down; CTRL+NUM4 pans left; CTRL+NUM6 pans right; CTRL+NUM8 pans up.]\n(i suggest learning panning with MMB, []edit by bjfire, please re-edit, reformat, and delete this().)\nPanning is an important skill to master; try it now.\nNote that you must press SHIFT ''before'' MMB, otherwise your view will rotate instead of panning.\nAlso note, that in Windows XP the simultanious pressing of SHIFT+ALT is used to switch the keyboard layout (for example QWERTZ becomes AZERTY and vice versa). So when you find your keyboard layout all messed up, press SHIFT+ALT again, until it fits.\nIt's recommended using SHIFT+MMB instead.\n3 Zumiranje pogleda\nZooming in and out the view is also important. Again, Blender offers you several ways to do what you need to do:\n* If your mouse has a scroll wheel, scroll it.\n* CTRL+ALT+LMB and scroll up and down (not left or right)\n* CTRL+MMB\n* NUM+ and NUM-\nTry these all out. Can you see this being useful?\n4 Tip za profesionalce\n* If you can, find a mouse with side buttons. Anything like Microsoft's Intellimouse, or Logitech's Mediaplay, that have back/forth buttons, will do. Map those buttons to the MMB. This makes camera control feel a LOT more intuitive (plus it frees up a finger).\n5 Postavljanje 3D kursora\nClick the LMB to the right of the cube, half-way between the edge of the window and the cube. The red and white circle (the 3D cursor) moves to where you clicked. Rotate again and notice that the 3D cursor marks a point in 3D space.\nIn any given rotational perspective, the set of possible 3D points where you can place the cursor is defined by the plane of your screen. If you're looking at the standard plane straight-on (meaning the standard plane is exactly parallel to your screen), you will place the cursor at the same height above or below the standard plane no matter where you click. Don't worry, you'll understand this point soon enough.\nA more interesting experiment is to rotate the standard plane so the left end is farther away from you (and thus farther away from the plane of your screen) than the right. In this view, placing the cursor on the left will put it more toward the front of the plane, and placing it on the right will put it more toward the back.\nTry the following exercise: put the 3D cursor inside the camera. Be sure to view the scene from different angles to make sure the cursor is in fact inside. Now put the cursor back inside the cube.\n(I had trouble with this. Clicking the LMB on the camera ''selected'' it, instead of moving the 3D cursor. Exercise worked fine with the cube and the light though. Or was this to illustrate that the camera behaves differently to the other objects?)\nIf you're finding this difficult, try this: Press NUM7 to get to the top view and click on the position you want to place the 3D cursor at. This will set two of the axes of the cursor precisely (X and Y), but the Z could be above or below the point you want. To fix this, press NUM1 to get to another view, and click again on the position to place the cursor at. With these two clicks, Blender will have all the 3 coordinates of the cursor position and you will have placed it exactly.\n(Reader:- I've discovered it helps a lot if you are in Object Mode and not in Edit Mode. I wrote the following before discovering this:- ''The problem with this exercise, for me, is that left clicking on the cube selects the cube instead of moving the 3d cursor. If I click on the cube outside of its central white cicle I can get the cursor to move there, but only to outside of this white circle, and even then this only works sometimes.)''\n6 Dodavanje i brisanje objekata\nMake sure you are in Object Mode. If not, press TAB. The tab key switches between the edit and object modes. A status bar at the top-right of the window will indicate the current mode by displaying 'Ob' or 'Ed' depending on the currently toggled mode.\nClick RMB (Cmd+LMB on Mac) on the cube to be sure it's selected. Press the XKEY or DELKEY to delete it. A window will prompt you to erase object. Click \"Erase Selected.\"\nTo add an object, press SPACE. A menu comes up which is called the Toolbox. Select Add → Mesh → Monkey. (or just Add → Monkey if you are in Edit mode)\nA new object will be added, and you will be in what's known as Edit Mode. Press TAB to get out of Edit Mode, then CKEY to center the screen on the cursor (where the monkey appeared). Press ZKEY a couple of times, which toggles the 3D Viewport between drawing the monkey solid and drawing it wireframe. Zoom in and out for a closer look (scroll the MMB, NUM+, or ALT+CTRL+LMB).\n''Next Page: Other Windows''''Previous Page: The Buttons Window''", "subject": ["Blender"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Blender_3D%3A_Noob_to_Pro/3D_Viewport_prozor", "word_count": 1932, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1886", "title": "Latinske izreke", "text": "Ovaj kratki priručnik namijenjen je tome da vas upozna sa značenjem nekih latinskih izreka koje se mogu \"sresti\"u svakodnevnom životu, književnosti, vijestima, filmovima, internet prostoru i slično. Ako ste nekada čuli frazu poput \"Ignorantia nocet\" i zapitali se \"šta li im samo to znači\" možda ovdje nađete odgovor.\nSadržaj:\n#Uvod\n#Izreke po abecednom redu\nsr:Викикњиге:Полица са књигама за право", "subject": ["Latinske izreke"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Latinske_izreke", "word_count": 62, "cyrillic": 0.097}
{"id": "1893", "title": "Latinske izreke/Uvod", "text": "Latinski je indoevropski jezik, prvobitno govoren u oblasti oko Rima, zvanoj Latium. Veliku je važnost zadobio kao formalni jezik Antičkog Rima.\nSvi romanski jezici, među kojima naročito španski, francuski, portugalski, italijanski i rumunski, potekli su od latinskog, dok se mnoge riječi koje se zasnivaju na latinskom mogu naći i u drugim modernim jezicima poput engleskog.\nLatinski alfabet, koji je izveden iz grčkog alfabeta, još uvijek je najšire korišćeni alfabet u svijetu. Smatra se da je 80 odsto naučnih engleskih izraza izvedeno iz latinskog (u velikoj mjeri putem francuskog). Pored toga, u Zapadnom svijetu je latinski jezik služio preko hiljadu godina kao lingua franca, tj. učeni jezik nauke i politike, da bi ga napokon u 18. vijeku zamijenio francuski, a krajem 19. vijeka engleski.\nCrkveni latinski je i dalje jezik rimokatoličke crkve, pa prema tome i zvanični jezik Vatikana.\nDanas je latinski jezik mrtav jezik u smislu da ne postoji osoba koja može reći da joj te to matrenji (prvi) jezik. Međutim on je još uvijek u širokoj upotrebi u naučnoj zajednici i nekim religijama. S obzirom na to ovdje vam dajemo listu nekih latinskih izreka s prevodom na bosanski jezik vezanih za pravo, medicinu, religiju, književnost i slično. Mnoge od njih ste nekada čuli a niste znali značenje, tako da ovdje imate priliku upoznati se s njima.\nSljedeći članak: Izreke po abecednom redu", "subject": ["Latinske izreke"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Latinske_izreke/Uvod", "word_count": 223, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1873", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Uvod", "text": "Wiki junior projekt želi vam dobrodošlicu na stranice knjige za djecu \"Sunčev sistem\". S obzirom da je najveći broj predjela Zemlje istražen od strane čovjeka, Svemir je vjerovatno sljedeći korak i sljedeći izazov. Iako se objekti u našem Sunčevom sistemu čine kao sićušne tačkice kada ih gledamo sa Zemlje, ipak je jako bitno da što više saznamo o njima. To je potaklo mnoge stručnjake da vam poklone svoje znanje i slobodno vrijeme i predstave ovu knjigu.\nWikiknjige su jedan od projekata Wikimedija fondacije. Cilj tog projekta je stvaranje slobodnih i besplatnih knjiga, koje bi doprinijele slobodnom širenju znanja. Internet kao medij dopušta talentovanim osobama da daju svoj kreativan doprinos u onome što je cilj Wikimedija fondacije, a to je dostupnost svima cjelokupnog ljudskog znanja bez ograničenja.\nProjekat Wikiknjiga je spona između tradicionalnog objavljivanja knjiga i sveukupne enciklopedije sutrašnjice. Jednostavno, čitanjem ove knjige i upoznavanjem drugih sa njom, vi ćete doprinijeti slobodnom širenju informacija na novi način. Hvala vam na tome i još jednom vam želimo dobrodošlicu.\n1 Šta je na nebu\nŠta se nalazi gore - na nebu? Tokom dana često možemo vidjeti oblake raznih oblika kako plove, kao i veliku loptu gasa koju zovemo Sunce. Ali tokom vedrih noći na nebu se vide mnoge druge stvari: Mjesec i mnogo, mnogo zvijezda. Šta su oni? Koliko ih ima? Koliko su veliki? Mogu li ih nekako dodirnuti? To su samo neka od pitanja koje je čovječanstvo postavljalo u prošlosti, i koje će postavljati ubuduće.\nLjudi su izmislili teleskope da bi bolje vidjeli planete i zvijezde. Zvijezde su ustvari velike lopte gasa. I planete podsjećaju na njih ako ih gledamo golim okom, ali ako ih posmatramo svaku noć tokom mjesec dana primijetićemo da se one kreću po nebu drugačije nego što to rade zvijezde. To je zato što kruže oko Sunca po svojim putanjama (orbitama) baš kao i Zemlja. Postoji osam glavnih planeta u našem Sunčevom sistemu: Merkur, Venera, Zemlja, Mars (prve četiri zovemo unutrašnje ili stjenovite planete), Jupiter, Saturn, Uran i Neptun (druge četiri zovemo vanjske planete a za njih kažemo i da su gasni divovi). Osim ovih osam većih postoji i veliki boj manjih tijela koje zovemo patuljaste planete (ali to im još uvijek nije zvanično ime). Najpoznatija od njih je Pluton kojeg su od 1930. do 2006. godine ubrajali među glavne planete, ali nakon otkrića dosta drugih tijela njegove veličine Pluton su proglasili za patuljastu planetu.\n2 Kako mjerimo Sunčev sistem\nKada proučavamo Sunčev sistem često pokušavamo izmjeriti ono što vidimo. Mjerenje nam dopušta da poredimo različite objekte i odredimo njihove karakteristike (veličinu, boju i sl.), kretanje, kao i to kako utiču jedni na druge. Da bi podatke koje su sakupili razni naučnici širom svijeta mogli upoređivati morao je biti korišten jedinstven sistem mjerenja prihvaćen od svih. To je metrički sistem, koji se i koristi u najvećem dijelu svijeta. Prije nastanka metričkog sistema ljudi su koristili različite mjere. Tako ste na primjer mogli kupiti jednu oku brašna, jednu funtu šećera, jednu uncu zlata. To je u trgovanju pravilo veliku zbrku.\nU ovoj knjizi, također, sve izmjerene vrijednosti će se izražavati u metričkim jedinicama. Ovaj sistem je inače prvi put upotrijebljen u Evropi u osamnaestom vijeku. Bilo je potrebno zamijeniti sve stare načine mjerenja, kao što je engleski sistem koji je koristio mjere poput stopa, inča, funti i stepeni Fahrenhajta, ili drugi sistemi koji su upotrebljavali lakat, pedalj i aršin za dužinu, te oku za težinu. Korištenje tog jedinstvenog sistema olakšalo je sporazumijevanje između ljudi koji su trgovali ili razmjenjivali informacije.\nMjere koje ćemo koristiti u knjizi su: mjera za dužinu, za masu, za temperaturu, i za vrijeme. Mjerom za dužinu će se određivati vrijednosti kao veličina planete ili udaljenost između planete i njenog mjeseca. Mjera za masu se može izraziti na način da nam kaže koliko bi težio određeni objekt ako bi se nalazio na Zemljinoj površini. Znači ako ste teški 30 kilograma, vaša masa je 30 kilograma. Ako bi otišli negdje gdje nema gravitacije ne biste uopće imali težinu, ali bi vaša masa iznosila 30 kilograma. Masa nam govori koliko ima \"nečega\" (atoma ili materije) unutar jednog tijela.\nU metričkom sistemu dužina nečega se mjeri u metrima. Prosječna odrasla osoba je visoka nešto preko 1,7 metara. Ako poredimo mjeru za dužinu iz starog engleskog sistema, jedan metar je nešto duži od 3 stope i 3 inča. Metar u pisanju obično označavamo sa \"m\".\nZa veće udaljenosti koristi se kilometar kao mjera. Kilometar je 1000 metara. Za kilometar se obično koristi skraćenica km.\nMasa se obično mjeri u gramima. Pošto su grami dosta mala mjera za korištenje u svakodnevnim poslovima, ljudi se obično koriste pojmom kilogram, što je mjera za 1000 grama. Prosječan čovjek može naprimjer težiti oko 70 kilograma. Za kilogram se obično koristi skraćenica kg.\nI na kraju temperaturu nečega mjerimo u stepenima celzijusa (naučnici koriste i stepene Kelvina kao mjeru). Prilikom pisanja ne moramo uvijek napisati stepen jer postoji oznaka za njega u obliku malog kruga postavljenog u desnom vrhu broja. Tako 25° označava dvadeset pet stepeni. Temperaturna skala postavljena u celzijusima koristi tačku smrzavanja i tačku ključanja vode kao bitne u mjerenju, tako da tačka smrzavanja vode iznosi 0° celzijusa, a tačka ključanja vode 100° celzijusa (ovo vrijedi za uslove koji vladaju na Zemljinoj površini u visini mora, a može se mijenjati ako smo na većoj visini ili ispod vode pod velikim pritiskom). Za celzijus se obično koristi skraćenica C.\n3 Predstavljanje roditeljima i pedagozima\nSolarni sistem je knjiga iz Wiki junior projekta napisana od strane grupe volontera i dostupna putem interneta za korištenje, printanje i distribuciju pod uslovima koje propisuje slobodna licenca. Ona je rezultat kooperacije između Beck Fondacije, Wikimedija Fondacije i dobrovoljaca, pisaca i urednika.\nPisci i urednici knjige vam zahvaljuju što koristite ovu knjigu. Učinite li je dostupnom mladoj populaciji čitalaca omogućićete ispunjenje cilja Wiki junior projekta, poticanje mladih ljudi na čitanje i usavršavanje.\nOriginaln tekst i grafika su dostupni na stranici a verzija za štampu može biti dostupna na više drugih mjesta u skladu sa pravilima licence.\nSljedeći članak Sunčev sistem\nen:Wikijunior Solar System/Introduction\nit:Wikijunior Il sistema solare/Introduzione", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Uvod", "word_count": 1011, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1866", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Zemlja", "text": "Prethodni članak: Venera\nZemlja je planeta na kojoj živimo. To je jedina planeta u Sunčevom sistemu na čijoj površini ima tekuće vode. Koliko znamo to je također i jedina planeta na kojoj ima života.\n1 Koliko je Zemlja velika\nZemlja je široka gotovo 13.000 kilometara. To je najveća terastrijalna planeta u Sunčevom sistemu (sjećate li se da je terastrijalna planeta sačinjena od stijena i čvrstih materijala, baš poput Zemlje).\nZemlja je teška oko 5,973,700,000,000,000,000,000,000 kilograma. To je mnogo. Međutim to je i malo ako poredimo sa Jupiterom koji je težak kao 319 Zemalja, ili sa Suncem koje je teško kao 335.789 zemaljskih kugli. I ostale zvijezde su teške kao Sunce ili čak teže od njega.\n2 Kako izgleda površina Zemlje\nPovršina Zemlje napravljena je od stijena. Veći dio te površine je pod vodom. Ono što je iznad vode su ostrva sačinjena od stijena. Najveće od tih ostrva zovemo kontinenti. Na Zemlji postoji sedam kontinenata i to: Evropa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Australija i Antarktik. Za razliku od kontinenata najveća vodena tijela na planeti zovemo okeani, i ima ih četiri: Tihi okean (koga nazivaju i Pacifik), Atlantski okean, Indijski okean i Arktički okean.\nZemljina površina (ustvari Zemljina kora) je sačinjena od velikih ploča. Te ploče su kao veliki dijelovi slagalice načinjeni od stijena. One se pomiču jako sporo i dok se kreću nose kontinente na sebi. Može se desiti da se te ploče naslone jedna na drugu, guraju jedna drugu ili čak da se jedna ploča svojom ivicom popne na ivicu druge ploče. Ako se desi da su ploče naslonjene jedna na drugu, a na mjestu gdje su spojene ima rupa, onda istopljene stijene mogu proći kroz te rupe sve do površine Zemlje i napraviti vulkane. Ako ploče guraju jedna drugu onda će se one naborati i napraviti planine. Ako rub jedne ploče prelazi preko ruba druge ploče na tom mjestu može doći do zemljotresa.\nZemlja ima mnogo tipova okruženja. Postoje hladna i zaleđena mjesta kao što je Antarktik. Postoje suhe i vruće pustinje kao Sahara u Africi, ili Dolina smrti u Sjevernoj Americi. Postoje hladne i suhe pustinje kao u Sibiru (u Aziji). Na kraju postoje mjesta gdje je toplo i ima puno vlage. Tu rastu tropske šume. Ovo su samo neka od okruženja koja možemo naći širom Zemlje.\n3 Zašto ima života na Zemlji\nGdje god na našoj planeti tražimo, naći ćemo živa bića. Može se dogoditi da pomislimo \"aha, e ovdje ne živi baš ništa\", kao na pojedinim dijelovima Antarktika, ali čak i tu se može naći život, makar u obliku bakterija (jer one opstaju i tamo gdje je hladno ili vruće, i gdje je suho, tamno ili duboko).\nNaučnici su zaključili da postoji život na Zemlji gdje god imamo makar malo vode. Znači u slučaju da pronađemo vodu na još nekom tijelu u Sunčevom sistemu moguće je da ćemo tu pronaći i neki oblik života. Čak i ako vode ne bi bilo u ostatku Sunčevog sistema, još uvijek nam je na raspolaganju cijeli svemir sa svojim galaksijama, zvijezdama i planetama u kojima možemo tražiti životne oblike.\nPostoji i druga mogućnost. Svi dosadašnji oblici života s kojima su se ljudi sretali trebaju vodu. Međutim naučnici kažu da možda postoje i drugi oblici života, različiti od ovih na Zemlji, koji ne trebaju vodu za život. Ako i postoje, ljudi će trebati naučiti da ih prepoznaju.\n4 Šta je sa našim Mjesecom\nZemlja ima jedan mjesec koji mi zovemo... Mjesec! Mjesec je nosio i druga imena, poput latinskog Luna (tako smo ga mogli razlikovati od mjeseci drugih planeta). Mjesec su također nazivali i Selena, što je grčka riječ za mjesec.\nNedavno su otkriveni i još neki drugi objekti za koje se čini da kruže oko Zemlje. Najveći od njih se zove Cruithne i jako je mali u usporedbi sa Mjesecom, širok je samo oko 5 kilometara. Okrećući se oko Sunca on se ujedno okreće i oko naše planete.\nJedna od tvrdnji naučnika (naučnici za tvrdnju kažu hipoteza) o nastanku Mjeseca kaže kako je nekada davno velika kometa udarila Zemlju, a udar je bio toliko jak da je otkinuo veliki komad Zemlje. Od tog komada i velikog broja manjih krhotina nastao je Mjesec.\n5 Koliko je dug zemljin dan\nDan na Zemlji traje 24 sata. To uključuje i noć i dan. 24 sata su Zemlji potrebna da se jedanput okrene oko svoje ose. U vrijeme dok je jedna polovina Zemlje okrenuta Suncu (i na njoj je dan), druga polovina je okrenuta od Sunca (i na njoj je noć).\nOkretanje Zemlje je razlog zbog kojega nam se čini da Sunce \"izlazi\" na istoku, a \"zalazi\" na zapadu. Iako nam izgleda da se Sunce pomjera iznad nas, to se ustvari Zemlja pomjera i okreće.\nRazlog zbog kojeg ne osjećmo okretanje i pomjeranje Zemlje je njena veličina (ona je zaista ogromna u odnosu na veličinu ljudi).\n6 Koliko je duga zemljina godina\nGodina na Zemlji traje oko 365,25 dana. Toliko treba našoj planeti da jedanput obiđe oko Sunca. Pošto na Zemlji godinu računamo kao 365 dana, otprilike svake četvrte godine imamo prestupnu godinu, i ta prestupna godina ima 366 dana. Taj dodatni dan se dodaje mjesecu februaru, tako da te godine februar ima 29 dana.\n7 Od čega je Zemlja napravljena\nKada je planeta načinjena od stijena (kao Zemlja) onda njenu površinu zovemo kora. Ispod Zemljine kore nalaze se vruće istopljene stijene. Te istopljene stijene izlaze na zemljinu površinu putem vulkana. Tada ih zovemo lava.\nIspod sloja istopljene stijene se nalazi Zemljino jezgro. Smatra se da je jezgro napravljeno od čvrstog željeza i nikla okruženog vrućim istopljenim željezom. Temperature i pritisak u jezgru su ogromni.\nZemljina kora je veoma tanka ako je poredimo s debljinom ostalih slojeva u unutrašnjosti planete. Ali za ljude je ona strašno debela. Niko nikada još nije uspio izbušiti dovoljno duboku rupu da bi došao do kraja Zemljine kore. Čak i najdublja iskopavanja koja se provode kod istraživanja ruda ostaju daleko od toga da prođu kroz cijelu Zemljinu koru.\n8 Koliko je jaka zemljina gravitacija\nKorištenjem vage lako je odrediti našu težinu na Zemlji. Težinu imamo zato što nas zemljina gravitacija vuče prema centru planete. U normalnom slučaju to znači da ako stojimo na podu imamo osjećaj kako nas on \"vuče\" prema sebi, što je proizvod gravitacije.\nImamo nekoliko tipova vaga:\n1. Vaga koja upoređuje mase (težine) 2 predmeta. Postavimo predmet na jedan tas (posudu) vage, a na drugi tas postavimo drugi predmet (obično teg kome je odranije izmjerena masa). Ta dva tasa vage su okačena na krajeve jedne šipke koja će stajati ravno ako su težine na tasovima jednake, kao na slici lijevo. Ako je npr. težina na lijevom tasu veća nego na desnom šipka koja drži tasove će se nagnuti na lijevu stranu.\n2. Drugi tip vage koji se obično koristi možemo često vidjeti u našim kuhinjama. To je vaga iz dva dijela. Prvi dio je opruga a za nju je zakačen drugi dio - kuka (ili tas). Na tu kuku okačimo teret (ili ga stavimo na tas) i potom on povlači oprugu koja se razvlači, te nam pokazuje koliko je teret težak. Takav tip vage je obično podešen da pokazuje kilograme (do 10 kilograma) i nije toliko precizan.\n3. Postoje i vage sa elektronskim displejem koje se koriste u većim prodavnicama i dosta su precizne. To je treći tip vage.\nPažnja: Gravitacija donekle varira zavisno od mjesta na kojem se mjerite, tako da će drugi i treći tip vage pokazati različitu težinu ako se mjerite na morskoj obali i ako se mjerite na visokoj planini. Međutim u praksi ta je razlika suviše mala da bi se na nju obraćala pažnja. Pošto prvi tip vage radi na različitom principu od ostala dva, on će uvijek pokazati jednaku, tačnu masu. Pokazaće tačnu masu čak i na Mjesecu, gdje je gravitacija dosta manja nego na Zemlji.\nJeste li znali? Sir Isaac Newton (Isak Njutn) je bio prva osoba koja je shvatila da je sila koja nas vuče prema podu ista ona sila koja tjera planete da se okreću oko Sunca. Postoji priča da je došao na tu ideju razmišljajući o tome kako i zašto jabuka pada sa stabla na Zemlju.\nGravitacija je vrlo važna sila. Drži nas prikovane uz pod i ne da nam da odlebdimo sa Zemlje, a isto tako tjera Mjesec da se okreće oko Zemlje, Zemlju da se okreće oko Sunca, a Sunce da se okreće oko centra naše galaksije po imenu Mliječni put. Gravitacija čini da zvijezde i planete dobiju okrugli oblik. Ustvari bez gravitacije ne bi ni bilo Sunca, Mjeseca ili Zemlje, zato što bi materijal od kojeg su oni napravljeni lebdio razasut po Svemiru.\n9 Kako je Zemlja dobila ime\nRiječ zemlja koristimo i za našu planetu i za tlo po kojem hodamo. U ranija doba korištena su i druga imena kao Geja i Tellus. Geja je bio naziv za božicu iz grčke mitologije (i znači Majka Zemlja). Tllus je opet ime za istu božicu ali u rimskoj mitologiji.\nSljedeći članak: Mjesec", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Zemlja", "word_count": 1500, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1902", "title": "Osnove Španskog jezika", "text": "Španski je Iberijski rimski jezik, i treći jezik po broju onih koji ga upotrebljavaju u svijetu. Španski je materni jezik za 352 miliona ljudi, a zajedno sa ljudima kojim je dodatni strani jezik, španski govore otprilike 417 miliona ljudi (prema procjenama iz 1999. godine). Većina ljudi koji govore španski su iz Centralne i Južne Amerike. Prema posljednjim istraživanjima, ovaj jezik ima najveću stopu rasta broja onih koji ga koriste i smatra se da će u dogledno vrijeme prestići i engleski jezik.\nOvaj priručnik će pokušati pomoći onima koji se ranije nisu upuštali u učenje ovog jezika, kao i onima sa osnovnim znanjem istog, da nauče osnovne riječi i izraze koje im mogu pomoći da se sporazumiju u svakodnevnim situacijama. Priručnik neće poklanjati toliku pažnju gramatici i \"pravom\" učenju španskog jezika. Namjera mu je više da pomogne onima koji žele ili moraju za relativno kratko vrijeme savladati osnove jezika (toliko da će npr. sami moći otići u kupovini, snaći se na aerodromu ili izmijeniti nekoliko fraza sa osobama suprotnog pola).\n1 Sadržaj\n1.1 Osnove\n# Alfabet i izgovor\n# Brojevi\n# Sati dani i mjeseci\n# Porodica\n# Dijelovi tijela\n# Hrana i piće\n# Boje\n# Životinje i biljke\n# Geografija", "subject": ["Osnove Španskog jezika"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Osnove_%C5%A0panskog_jezika", "word_count": 193, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1895", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Mars", "text": "Prethodni članak: Mjesec\nMars je četvrti planet od Sunca. On je \"terastrijalna planeta\", što znači da je formirana na sličan način kao i naša Zemlja, te da je napravljena od stijena.\n1 Koliko je velik Mars\nMars je druga najmanja planeta od osam glavnih planeta u Sunčevom sistemu. Jedino je Merkur manji od njega. Širok je oko 7.000 km; svega oko polovinu širine Zemlje. Njegova zapremina iznosi oko 15% Zemljine zapremine. Pošto je veći dio Zemlje pokriven vodom, ukupna površina kopna na Marsu je gotovo jednaka onoj na Zemlji.\n2 Kako izgleda površina Marsa\nPovršina Marsa podsjeća na pustinje na Zemlji, veoma je suho i puno prašine, ali je također i veoma hladno. Tu ima i mnogo stijena i pješčanih dina od jako sitne prašine i pijeska. Mnogobrojni krateri obilježavaju površinu, ali ipak ih nema toliko mnogo kao na Mjesecu.\nJedan krater po imenu Hellas Planitia je zaista ogroman. Površina mu je kao polovina kontinentalnih Sjedinjenih Američkih Država. Južna polovina planete ima više kratera nego sjeverna. Jug također ima veću nadmorsku visinu.\nPostoji oblast na Marsu po imenu Tharsis Bulge, u kojoj se nalaze četiri velika vulkana. Ovi vulkani nisu imali erupcije već milionima godina. Najveći vulkan se zove Olympus Mons. Visok je 27 km što ga čini najvišom planinom u Sunčevom sistemu, mnogo višom nego što je to Mount Everest (najviši vrh na Zemlji). Prečnik mu je oko 625 km. Mars također ima i veliki kanjon po imenu Valles Marineris. Mnogo je veći nego Veliki kanjon u SAD-u. Dužina mu je oko 4.000 km, širina oko 200 km i dubina oko 7 km. Nučnici misle da se u vrijeme nastanka Tharsis Bulge površina Marsa raspukla formirajući Valles Marineris.\nKao i Zemlja, Mars ima ledene kape na polovima. One su napravljene od leda i smrznutog ugljen dioksida. Za vrijeme marsovske zime, južna kapa raste kako se karbon dioksid iz atmosfere zamrzava. Južna kapa se ponovo smanjuje za vrijeme marsovskih ljeta.\nNa nekim područjima postoje suhi kanali i korita koji izgledaju kao da ih je napravila tekuća voda. Vjeruje se da je prije mnogo vremena na marsovoj površini bilo tekuće vode. Sada je sva voda zamrznuta i nalazi se ispod površine.\nMars ima i atmosferu koja je veoma tanka. U njoj ima mnogo više ugljen-dioksida nego kisika (kisik je gas koji koristimo prilikom disanja, a kada izdišemo izbacujemo ugljen-dioksid). Znači ako bi posjetili Mars bio bi nam potreban skafander sa bocama kisika. Ipak, ova tanka atmosfera donekle štiti površinu od malih meteorita.\nKada se Mars približi Suncu njegova atmosfera se može ispuniti pješčanim olujama. Neke od tih oluja su džinovske; mogu pokriti cijelu planetu oblacima prašine. Pješčane oluje na Marsu mogu trajati stotine dana a vjetrovi dostizati brzine od 200 km na sat. Ovakve velike oluje naučnici posmatraju teleskopima sa Zemlje.\n3 Koliko su dugi marsov dan i godina\nDan na Zemlji je samo 39 minuta i 35 sekundi kraći nego dan na Marsu (dužina 1,026 zemaljskog dana). Godina na Marsu je duga gotovo kao dvije Zemaljske godine (687 zemaljskih dana).\nSlično kao i na Zemlji nagib marsove ose u odnosu na Sunce je različit u različito doba godine. Ova razlika u nagibu omogućava godišnja doba poput onih na Zemlji. Jedina razlika je u tome što godišnja doba na Marsu traju gotovo dvostruko duže nego ona na Zemlji.\n4 Od čega je Mars napravljen\nVanjski omotač, stjenovita površina Marsa se zove kora. Najveći dio kore je napravljen od bazaltnih stijena, tip stijene koja nastaje prilikom hlađenja lave.\nKao i na Zemlji, na Marsu se ispod kore nalazi još jedan debeli sloj stijena. Taj drugi sloj je mnogo topliji nego kora, a stijene u njemu su djelimično istopljene. Ipak, pošto je marsova kora veoma debela te istopljene stijene i lava iz drugog sloja ne mogu izlaziti na površinu. Na Marsu ima i vulkana, ali oni nisu više aktivni.\nU središtu planete je jezgro napravljeno od željeza i nikla. Da su Zemlja i Mars iste veličine marsovo jezgro bilo bi manje od zemljinog. Znači Mars je najvećim dijelom napravljen od stijena. Pošto su stijene lakše nego metali iz jezgra, Mars ima manju gustoću nego Zemlja.\n5 Koliko je jaka marsova gravitacija\nDa ste na Marsu, on bi vas privlačio silom jakom kao dvije petine sile kojom vas privlači Zemlja. Na Marsu mogli biste podići gotovo tri puta teže predmete nego što to možete uraditi na Zemlji. Također mogli biste skočiti skoro tri puta više, i bilo bi vam potrebno mnogo više vremena da doskočite na tlo.\nČak i ako se čini da biste na Marsu postali jaki poput likova iz crtanih stripova i video igrica, ipak biste i na Marsu morali voditi računa o masi. Veliki objekti u pokretu bi vas mogli zdrobiti isto kao oni na Zemlji, u slučaju da im se nađete na putu, a metak iz pištolja bi napravio isto toliko štete kao na našoj planeti. Vozilo koje bi se kretalo površinom Marsa imalo bi iste probleme sa zaustavljanjem kao i na Zemlji, ali interesantno je da zbog manje gravitacione sile tlo ne bi tako čvrsto \"držalo\" vozila, te bi to moglo praviti dodatne teškoće kod zaustavljanja u slučaju da vozite brzo.\n6 Kako je Mars dobio ime\nU Rimskoj mitologiji Mars se nazivao bog rata i poljoprivrede. Planeta je dobila takvo ime zbog svoje crvene boje, boje koja podsjeća na krv.\nSljedeći članak: Asteroidni pojas\nde:Wikijunior Sonnensystem/ Mars\nen:Wikijunior:Solar System/Mars\nes:Wikichicos/Sistema_Solar/Marte\nnl:Wikijunior:Zonnestelsel/Mars\npl:Wikijunior:Układ_Słoneczny/Mars\nfi:Wikijunior_Aurinkokunta/Mars\nzh:Wikijunior:太阳系/火星", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Mars", "word_count": 920, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1954", "title": "Ekonomija", "text": "Ekonomija\n*Uvod\n*Temeljni problemi ekonomske organizacije\n*Tržišta i država u modernoj privredi\n*Temeljni elementi ponude i potražnje\n*Potražnja i ponašanje potrošaća\n*Proizvodnja i organizacija preduzeća\n*Analiza troškova\n*Granični prihod i monopol\n*Oligopol i monopolistička konkurencija\n*Nadnice i tržište rada\n*Sindikati i kolektivno pregovaranje\n*Zemlja, prirodni resursi i kapital\n*Država i privreda\n*Oporezivanje i rashodi\n*Raspodjela dohotka i borba protiv siromaštva\n*Promjene na tržištu", "subject": ["Društvene nauke"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Ekonomija", "word_count": 63, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1891", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Venera", "text": "Prethodni članak: Merkur\nVenera je druga najbliža planeta Suncu. Ona je \"terastrijalna planeta\", što znači da je formirana na sličan način kao i naša Zemlja, te da je napravljena od stijena.\n1 Koliko je Venera velika\nVenera je gotovo iste veličine kao Zemlja. Ovo je jedan od razloga zbog kojeg Veneru često nazivaju Zemljinom blizankom. Prečnik Venere je oko 12.100 km.\n2 Kako izgleda površina Venere\nPovršina Venere se veoma razlikuje od površine Zemlje. Tu je veoma suho i toplo, dovoljno toplo da olovo bude u tečnom stanju. Također, na površini je ogroman atmosferski pritisak. Isti pritisak kao da se nalazimo oko 1 km ispod površine mora na Zemlji.\nNa Veneri imamo formirane kanale koji liče na korita rijeka. Naučnici misle da su se ovi kanali formirali od vulkanske lave. Tek izbačena lava teče površinom kao voda i dok se hladi kreira kanale. Interesantno je da jedino Venera u Sunčevom sistemu ima neobične vulkane po imenu \"arachnoidi\", koji se razlikuju od ostalih vulkana. Ne zna se tačno kako su se formirali ovakvi vulkani. Venera također ima i \"obične\" vulkane, poput onih na Zemlji.\nDijelovi površine Venere su sastavljeni od velikih oblasti koje podsjećaju na kontinente na Zemlji. Najveća od ovih oblasti se zove Ishtar Terra. Otkriveni su i veliki bazeni (udubine) poput onih na Zemlji, osim što u njima nema vode. Oblici poput planinskih lanaca i meteorskih kratera se također nalaze na površini Venere. Jedna od njenih najvećih planina po imenu Maxwell je za 11 km viša od Mont Everesta, najviše planine na Zemlji.\n3 Koliko je dug Venerin dan\nVenera se okreće oko svoje ose sporije i od Merkura. Potrebno je cijelih 243 dana da Venera jedanput rotira. Također, Venera rotira u obrnutom smjeru od svih ostalih planeta u Sunčevom sistemu. Jedan venerin dan, od jednog izlaska Sunca, do drugog, traje oko 117 zemaljskih dana.\n4 Koliko je duga Venerina godina\nVenerina godina traje oko 225 zemaljskih dana. To je manje vremena nego što je potrebno da se Venera okrene oko svoje ose, a iznosi i malo manje od dva Venerina dana.\n5 Od čega je Venera napravljena\nPovršina Venere, odnosno njena kora, pokrivena je stijenama. Jezgro Venere je napravljeno od nikla i željeza. Atmosfera oko planete je veoma gusta a sačinjena je od ugljen-dioksida, azota i otrovnih gasova koji koji prave visok pritisak na površini i ne dozvoljavaju sunčevoj toplini da \"pobjegne\" u Svemir.\n6 Koliko je jaka Venerina gravitacija\nDa ste na Veneri ona bi vas privlačla gotovo jednakom silom kao što to čini Zemlja. Atmosferski pritisak na površini Venere je oko 90 puta veći nego normalan pritisak na nivou mora na Zemlji.\n7 Kako je Venera dobila ime\nU Rimskoj mitologiji Venera se nazivala boginja ljubavi. Nekada je možemo vidjeti kako sija na nebu malo prije svitanja ili neposredno nakon zalaska Sunca. Zbog toga su neki narodi, poput Asteka i Grka, dali Veneri dva imena - jedno za jutro i drugo za veče.\nPošto su Venera i Zemlja skoro iste veličine, naučnici ih zovu planetama sestrama. Dugo vremena u prošlosti naučnici su vjerovali da na Veneri ima biljaka, životinja pa čak i ljudi. Kako god, pošto je na Veneri tako vruće sada znamo da je nemoguće da bilo što može živjeti na toj planeti.\n8 Linkovi i reference\n************* 1998-2005**Dickinson, Terrence. The Universe and Beyond . Firefly Books ISBN 1552093611\nSljedeći članak: Zemlja\nde:Wikijunior Sonnensystem/_Venus\nen:Wikijunior:Solar System/Venus\nes:Wikichicos/Sistema_Solar/Venus\nit:Wikijunior_Il_sistema_solare/Venere\nnl:Wikijunior:Zonnestelsel/Venus\npl:Wikijunior:Układ_Słoneczny/Wenus\nzh:Wikijunior:太阳系/金星", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Venera", "word_count": 586, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1908", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Mars/Fobos", "text": "1 Koliko je velik Fobos\nFobos je ustvari dosta mali ako ga usporedimo s većinom drugih mjeseci u Sunčevom sistemu. On nije okrugao sferičan objekt, već je nepravilnog oblika, pa njegov izgled upoređuju sa običnim krompirom. Na najdužem dijelu je prečnika oko 26 km, a na najužem je prečnika oko 18 km. Dakle to je poput veličine nekog većeg grada na Zemlji.\n2 Kako izgleda površina Fobosa\nNajvjerovatnije je da površina Fobosa izgleda kao površina našeg Mjeseca, osim što su neke od površinkih pojava prekomjerne.Baš kao ni Mjesec ni Fobos nema atmosfere. Osim toga kao što je jedna mjesečeva strana uvijek okrenuta Zemlji, tako je i jedna strana Fobosa uvijek okrenuta prema Marsu (kaže se da je \"plimno zaključan\").\nJedna velika razlika koju bi sigurno primijetili je to da na Fobosu gotovo uopće nema gravitacije. Na Fobosu bi se moglo desiti da skočite i snaga vašeg odraza bi bila dovoljna da vas pošlje u orbitu oko ovog mjeseca. Gravitacija iznosi samo oko 1/1000 Zemljine (jedan hiljaditi dio). Ovo također doprinosi tome da su uzvišenja (planine) na Fobosu veoma velike u odnosu na veličinu samog mjeseca. Na zemljinom Mjesecu bi se takve planine zbog veće mjesečeve gravitacije urušile (odnosno gravitacija bi ih povlačila prema dole dok se ne bi srušile).\nJedno od najznačajnijih površinskih obilježja Fobosa je džinovski krater po imenu Stickney. Udar koji je prouzrokovao ovaj krater imao je značajan efekt na formiranje i strukturu samog mjeseca, tako da su linije i brazde koje možemo vidjeti na Fobosovoj površini formirane kao rezultat ovog udara.\nDa stojite na Fobosu, Mars bi bio ogromna pojava na nebu, nekada bi zauzimao čak 1/4 vidljive površine.\n3 Koliko je dug fobosov dan\nDan na Fobosu traje koliko i njegova orbita (kruženje) oko Marsa zato što je \"plimno zaključan\"). To iznosi oko 7 sati i 40 minuta (zemaljskog vremena).\n4 Koliko je duga fobosova godina\nFobos je veoma blizu površine Marsa. Već smo rekli da Fobos kruži u orbiti oko Marsa bliže nego što ijedan drugi mjesec u Sunčevom sistemu kruži oko svoje planete. Vrijeme da fobos obiđe jedanput oko Marsa je oko 7 sati i 40 minuta (dakle koliko traje i njegov dan). Ovo bi moglo biti veoma interesantno za nekoga ko je na površini Marsa, da posmatra kako Fobos \"izlazi\" na zapadu, a potom prelazi preko neba da bi \"zašao\" na istoku, i nebom se kreće mnogo brže nego Sunce.\n5 Da li Fobos izaziva pomračenja Sunca na Marsu\nBaš kao što to radi Mjesec na Zemlji, tako i Fobos izaziva pomračenja Sunca na Marsu. Ovaj događaj, koji se još naziva tranzit, proizvodi mnoge od efekata koje proizvodi pomračenje na Zemlji. Da se nalazite na Marsu i posmatrate takvo pomračenje primijetili biste da ono izaziva sumrak, ali ne uspijeva u potpunosti zakloniti Sunce, kao što to Mjesec čini posmatraču sa Zemlje. Takođe, pošto je kruženje Fobosa oko Marsa tako brzo, pomračenje traje svega nekoliko sekundi, u usporedbi sa nekoliko minuta koliko traje na Zemlji.\nPošto je Fobos toliko blizu Marsu, pomračenje posmatrano s mjesta u blizini marsovog ekvatora je mnogo vidljivije nego posmatrano s mjesta koje je udaljeno od ekvatora, zbog toga što je Fobos ustvari malo bliži posmatraču s ekvatora.\n6 Hoće li ljudi posjetiti Fobos u budućnosti\nPošto je Fobos tako blizu Marsu, a i zbog njegove niske gravitacije, Foos bi mogao biti mjesto na koje bi se transportovali ljudi i robe na putu sa Zemlje na Mars ili na putu s Marsa na Zemlju, nešto poput svemirske stanice u orbiti. Vjerovatno je da bi astronauti koji idu na Mars posjetili i Fobos. Osim toga na Fobosu ima vodenog leda, kojeg bi astronauti mogli koristiti da dobiju vodu ili vazduh.\nIpak moramo napomenuti da je Fobos osuđen svijet. Za oko 50 miliona godina on neće postojati. Svake godine on se kružeći oko Marsa približi toj planeti za oko dva metra, i na kraju će zbog uticaja marsove gravitacije pasti na Mars, ili se prije toga raspasti na manje komade formirajući prsten oko Marsa.\n7 Kako je Fobos dobio ime\nU mitologiji Fobos je bio sin Marsa, koji je predstavljao boga straha i užasa (Phobos i Deimos). Ujedno je Fobos bio jedan od marsovih sluga.\n8 Kako je Fobos otkriven\nAsaph Hall je bio astronom u Mornaričkoj opservatoriji SAD (United States Naval Observatory), gdje je proučavao planete i objekte Sunčevog sistema. Godine 1877. otkrio je i Fobos i Deimos, i utvrdio je da su to marsovi mjeseci. Ime Fobos predložio je Henry Madan, a zasnovao ga je na knjizo Ilijada, klasičnoj knjizi grčke mitologije (koju je napisao Homer).\nde:Wikijunior Sonnensystem/ Mars/ Phobos\nen:Wikijunior:Solar System/Mars/Phobos", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Mars/Fobos", "word_count": 770, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1876", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Sunčev sistem", "text": "Prethodni članak: Uvod\nDa li ste se ikada zapitali o stvarima na nebu - Suncu, Mjesecu, zvijezdama? Ljudi gledaju nebo već dugo vremena, pokušavajući da otkriju čega to ima gore. Svaki dan pronalazimo nove načine na koje možemo naučiti više o svemiru.\nPlanete su velike kugle sačinjene od stijena ili gasova koje se okreću oko zvijezda. Mi živimo na planeti po imenu Zemlja, a ona se okreće oko zvijezde zvane Sunce. Ima najmanje još sedam glavnih planeta koje se okreću oko Sunca, kao i veliki broj objekata ne toliko velikih kao planete. Sve zajedno, Sunce, planete i ostali objekti čine jedan sistem. Naš sistem se zove Sunčev sistem.\nNekada davno, ljudi nisu shvatali da se svi objekti Sunčevog sistema okreću oko Sunca. Mislili su da se sve okreće oko Zemlje, uključujući i Sunce. Ovo se činilo razumnim, s obzirom da uopće ne osjećamo kako se Zemlja kreće, zar ne.\nPrije oko 500 godina čovjek imena Kopernik (Copernicus) sugerisao je da se planete okreću oko sunca. Zatim je 100 godina poslije Kopernika naučnik po imenu Galileo počeo posmatrati nebo pomoću novog izuma, teleskopa. Galileo je počeo dokazivati kako je veoma vjerovatno da se planete ipak okreću oko Sunca, baš kao što je tvrdio Kopernik. Uskoro je sve više i više ljudi počelo koristiti teleskope i istraživati nebo. Počeli su učiti kako se planete i ostali objekti u Sunčevom sistemu kreću.\nU današnje doba ljudi šalju rakete da istraže svemir. Astronauti putuju oko Zemlje, a neki od njih su se i spustili na Mjesec. Robotske letjelice mogu ići na druge planete i praviti fotografije. Sada otkrivamo i vidimo stvari o kojima su Kopernik i Galileo mogli samo sanjati.\nDanas možemo koristiti veoma velike teleskope da vidimo šta se dešava na drugim zvijezdama. Upoređujemo slike različitih udaljenih zvijezda sa slikama Sunca. Također proučavamo slike drugih planeta da naučimo više o Zemlji. Koristimo ono što smo naučili o Sunčevom sistemu da bi napravili pretpostavku kako je on stvoren. Možemo također pretpostaviti šta bi se moglo desiti u budućnosti.\n1 Šta je Sunčev sistem\nU centru našeg Sunčevog sistema je Sunce. To je zvijezda, kao i milioni ostalih zvijezda na nebu. Druge zvijezde su veoma, veoma daleko od nas, pa zato izgledaju tako male. Sunce je važno za nas zato što nam daje toplinu i energiju koje omogućavaju život. Život na Zemlji uopće ne bi mogao postojati bez Sunca.\nOstali objekti u Sunčevom sistemu putuju oko sunca. Planete su najveće od svih ovih objekata. Svaka planeta ima nešto zajedničko sa Zemljom, ali također svaka planeta ima još više toga što je različito u odnosu na Zemlju.\nMnoge planete imaju svoje mjesece (satelite). Mjeseci se kreću oko planete, baš kao što se planete kreću oko sunca (kretanje jednog objekta oko drugog se naziva orbita). Merkur uopće nema mjesec. Zemlja ima jedan. Jupiter ima 63 mjeseca koja su otkrivena do sada.\nPlanete najbliže suncu se nazivaju unutrašnje planete. To su Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Poslije njih je veliki prsten asteroida, komada stijena mnogo manjih od planeta. Ovaj prsten se zove Asteroidni pojas. Poslije Asteroidnog pojasa se nalazi patuljasta planeta po imenu Ceres. Zatim slijede vanjske planete: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Još dalje su dvije patuljaste planete, Pluton i Eris.\nIza Neptunove orbite nalazi se još jedan veliki prsten objekata sličnih asteroidima, zvani Kuiperov pojas. Ime je dobio po prezimenu naučnika koji je prvi pisao o njemu. Većinu objekata u Kuiperovom pojasu je jako teško vidjeti kroz teleskope.\nPoslije Kuiperovog pojasa slijedi Oortov oblak. Naučnici misle da većina kometa koje prolaze kroz Sunčev istem dolazi odatle. On je jako daleko, mnogo puta dalje od Sunca nego Pluton (preko hiljadu puta). Oortov oblak se praktično nalazi blizu same granice onoga što zovemo Sunčevim sistemom (i da i on je dobio ime po prezimenu naučnika koji je prvi pisao o njemu).\nIzmeđu svih ovih stvari nalazi se prašina. Čestice prašine su jako udaljene jedna od druge, ali one sijaju na sunčevoj svjetlosti. Prije zore (u septembru ili oktobru) možemo vidjeti taj odsjaj na istoku. To zovemo zodijački žar.\nKada komadi svemirske prašine pogode Zemljinu atmosferu, oni sagorijevaju. Ako su to veći komadi njihovo sagorijevanje se bolje vidi sa Zemlje i to nazivamo meteorima.\nSunce izbacuje gasove sa svoje površine u Svemir, što nazivamo Sunčev vjetar. Ovi gasovi putuju pored planeta sve do granice Sunčevog sistema. Granica gdje se Sunčev vjetar sreće sa vjetrovima ostalih zvijezda se zove heliopauza. Ona je oko 100 puta dalja od sunca nego Zemlja. Poslije nje je uglavnom prazan prostor. Najbliža zvijezda nama je oko 1000 puta udaljenija od veličine kompletnog Sunčevog sistema. Svemir je zaista ogroman prostor.\n1.1 Šta drži sve to zajedno\nZašto se sve planete okreću oko Sunca? Zašto se mjeseci okreću oko planeta? Zašto sunce ne otplovi i ostavi planete same? Odgovor na sva ova pitanja je povezan s gravitacijom. Gravitacija je sila povezana s masom. Ona drži stvari zajedno.\nMi ne osjećamo gravitaciono privlačenje Sunca zbog toga što ono osim nas privlači i Zemlju. Ipak sunčeva gravitacija je dovoljno jaka da zadrži Zemlju u svojoj \"blizini\". To je kao da su povezani nevidljivim strunama. Na identičan način mjeseci orbitiraju oko planeta, svi su oni povezani silom gravitacije. Ni Sunce ne stoji na jednom \"mjestu\" u Svemiru. Cijeli Sunčev sistem kruži oko centra naše galaksije (Mliječnog puta). Znači svi ti objekti se drže zajedno zahvaljujući gravitaciji.\n1.2 Nešto o masi\nSve je napravljeno od materije. Težinu materije zovemo masa. Dvije banane imaju dvostruko veću masu nego jedna banana. Što neki objekt ima veću masu više ga privlači gravitacija drugih objekata, a i on više privlači druge objekte. Mi ne osjećamo privlačenje banane zato što nas ona privlači mnogo, mnogo manjom silom nego Zemlja. Ako stojite na zemlji i ispustite bananu zemljina gravitacija će je privući i ona će pasti na zemlju. Ako bi imali snage da bananu bacimo u zrak dovoljno jako i pod pravim uglom ona bi se mogla dovoljno udaljiti od Zemlje da je gravitacija privlači jako malo. Mogla bi dospjeti u zemljinu orbitu, baš poput Mjeseca. Na taj način astronauti raketama putuju u do zemljine orbite i dalje. Kada bi bacili bananu zaista, zaista, zaista jako ona bi odletila sa Zemlje i nikada se više ne bi vratila. Međutim naše ruke nisu toliko jake.\nSila gravitacije nekog objekta najjače djeluje ako smo blizu tom objektu. Što smo dalje od njega ta sila je sve slabija. Naučnici koriste težinu da bi odredili koliko jako gravitacija djeluje na nas. Astronauti teže manje na Mjesecu nego na Zemlji zato što je njegova gravitacija manja od zemljine gravitacije. Mjesec ne privlači tako jako. Mi smo čak nešto lakši na vrhu visoke planine nego na obali mora (ali to je jako mala razlika), zbog toga što smo na planini nešto udaljeniji od Zemlje.\n2 Ko je otkrio Sunčev sistem\nAko gledamo u vedro noćno nebo možemo raspoznati sedam objekata iz Sunčevog sistema na njemu. To su Sunce, Mjesec, Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn. Ljudi znaju za njih već dugo vremena. Drevni narodi su povezivali ove objekte sa \"Bogovima\". U Babilonu su po njima dali imena danima u sedmici. Gotovo svi su bili sigurni da ovi objekti kruže oko Zemlje. Ti drevni narodi nisu znali da ustvari živimo u Sunčevom sistemu.\n1543. godine Nikola Kopernik je otkrio da se planete okreću oko Sunca, a da se jedino Mjesec okreće oko Zemlje. Ipak cijeli život se plašio da to ikome kaže, jer je u to doba u Evropi zbog toga mogao biti spaljen na lomači. Zatim je Galileo Galilej teleskopom istraživao nebo i otkrio da Jupiter ima mjesece koji se okreću oko njega. Bio je siguran kako je Kopernik imao pravo, a pošto je to ispričao drugima dospio je u nevolju. Trebalo je skoro sedamdeset godina da se naučnici uvjere da se planete okreću oko Sunca. Sada gotovo svi na Zemlji shvataju da živimo u Sunčevom sistemu.\nZaitm su ljudi napravili bolje teleskope i otkili još više objekata na nebu - mjesece, nove planete i asteroide. U današnje vrijeme astronomi otkrivaju sve više. Nedavno su pronašli još objekata poput Plutona. Jedan od njih Eris je čak i veći od Plutona. Zbog svega toga Pluton se više ne ubraja u obične planete nego ga nazivaju \"patuljastom planetom\".\n3 Kako smo istraživali Sunčev sistem\nPrije teleskopa ljudi su posmatrali nebo samo očima. Činilo im se da planete lutaju nebom. Naučili su da predviđaju gdje će i u kojem trenutku Sunce, Mjesec i planete biti na nebu. Sagradili su i opservatorije (mjesta s kojih su mogli posmatrati nebo). Prema položaju Sunca i zvijezda mogli su odrediti godišnja doba. U Kini su čak mogli predvidjeti i pomračenje Sunca. Najveći broj ljudi je bio ubijeđen da nebeska tijela utiču na događanja na Zemlji, da određuju šta će se desiti, pa čak i da uzrokuju ratove i primirja.\nNakon što su napravljeni prvi teleskopi ljudi su ih neprestalno usavršavali. Astronomi su ustanovili da planete nisu poput zvijezda. Vidjeli su i da neke planete imaju mjesece. Počeli su i razmišljati o tome kako izgledaju svi ti svjetovi. Na počeku se mislilo da sve planete i mjeseci imaju biljni i životinjski svijet kao na Zemlji. Ljudi su razmišljali kako bi bilo živjeti na drugim svjetovima. Međutim, nakon što su usavršili teleskope utvrdili su da niti na Mjesecu, Marsu niti drugim planetama nema života.\nSada, možemo poslati istraživačke letjelice i robote na druge planete i mjesece. Do sada je dvanaest astronauta hodalo po mjesečevoj površini (prije više od 50 godina). Sakupili su mjesečevo kamenje i prašinu i donijeli ih sa sobom na Zemlju. Istraživačke letjelice su proletjele pored svih planeta, mnogih mjeseci i drugih tijela u Sunčevom sistemu. Roboti su se čak i spustili na Mars (prvi od njih1971. i 1976. godine, a poslije i mnogi drugi). Snimili su na hiljade slika ove planete. Više robotskih vozila je upravo sada na Marsu. Oni se kreću po površini Marsa te snimaju slike i filmove šaljući ih na Zemlju. Također i ispituju stijene da bi utvrdili od čega su one napravljene. Na Marsu je i jedan mali helikopter.\nDo sada nije pronađen život nigdj osim na Zemlji. Možda postoji život u obliku jednoćelijskih organizama na Marsu ili ispod leda na jupiterovom mjesecu Evropa. Planirani su i novi istraživački projekti na ovim svjetovima.\n4 Kako je formiran Sunčev sistem\nNaš Sunčev sistem je dio galaksije Mliječni put. Galaksije su velika mješavina prašine, gasa, stijena, zvijezda i drugih stvari. Unutar našeg Mliječnog puta su oblaci gasa i prašine u kojima se rađaju zvijezde. I naš sistem je nastao u jednom ovakvom oblaku. Zvijezde nastaju tako što se dio oblaka izdvoji, potom se skuplja i postaje manji. Formira se veliki disk gasa i sitnih čestica prašine koji se okreće jako brzo. Taj disk postaje gušći u sredini. Sredina se sve više skuplja (kolapsira) da bi s vremenom postala sunce.\nSunce i planete se počinju formirati od diska prašine i gasa.\nJoš uvijek se trudimo da shvatimo kako se formiraju planete. Neki naučnici misle da one nastaju od gasa i prašine preostalog nakon stvaranja sunca. Evo kako bi to moglo izgledati; Ostatak diska nakon nastanka sunca se počinje okretati oko tog istog sunca. Mala zrnca prašine se sudaraju i nakon sudara slijepe između sebe, onda se ta veća zrnca sudaraju i stvaraju grudvice, pa zatim stijene. Stijene se sudaraju, spajaju i formiraju planine. Na kraju se ta jedna velika masa slijepi i dobivamo planete mjesece i asteroide.\nSamo sunce se sve više zagrijava dok na kraju ne kolpsira. Prije toga raste, i temperatura mu se povećava (milioni stepeni celzijusa). Kako se zagrijava oslobađa toplinu i svjetlost,a ta toplina zagrijava unutrašnje planete. To je ista toplina i svjetlost koju osjetimo i vidimo svaki dan od našeg Sunca.\n5 Šta će se desiti s našim Sunčevim sistemom\nU narednih pet milijardi godina Sunce će potrošiti najveći dio svog hidrogenskog goriva. To će ga dovesti u zadnju fazu njegovog života. Središte Sunca će se skupiti i postati još toplije nego što je to sada. Vanjski dio (omotač) će se proširiti i tako će sunce postati veće. Postaće crveni džin.\nSunce će biti toliko veliko da će čak i neke najbliže planete biti u njemu. One će izgorjeti. Koje će to planete biti uništene zavisi od toga koliko mase Suncu preostaje. Jak solarni vjetar će oduhati dijelove omotača Sunca i tako će Suncu ostati manje mase, a sve planete će se malo udaljiti od Sunca.\nNakon određenog perioda koje Sunce provede kao crveni džin, ono će početi da sagorijeva helijum. Tada će se još više skupiti i prestaće biti crveni džin. Sagorijevaće helijum oko milijardu godina, zatim ponovo postati crveni džin, a sve više gasa će zračiti vani u Svemir narednih nekoliko stotina hiljada godina.\nFormiraće se planetarna nebula. Ona će trajati između nekoliko hiljada i nakoliko desetina hiljada godina. Ta nebula će se sjajiti na svjetlosti Sunca.\nU centru onoga što je nekada bilo Sunce možda se foirmira mala zvijezda zvana bijeli patuljak. Ova vrsta zvijezde je otprilike veličine Zemlje. Mogli bi poredati stotinu takvih zvijezda jednu do druge i tako poredane zauzimale bi istu širinu kao današnje Sunce. Kada postane bijeli patuljak Sunce neće imati više goriva. Ohladiće se i potamniti. Ipak i takvo će sjajiti još mnoge milijarde godina.\nSljedeći članak: Sunce\nbg:Уикиджуниър Слънчева система/Слънчева система\nde:Wikijunior Sonnensystem/_Sonnensystem\nen:Wikijunior Solar System/Solar System\nes:Wikichicos Sistema Solar\nfr:Wikijunior:Système solaire\nfi:Wikijunior Aurinkokunta\nit:Wikijunior Il sistema solare", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Sun%C4%8Dev_sistem", "word_count": 2226, "cyrillic": 0.002}
{"id": "1911", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Jupiter", "text": "Prethodni članak: Asteroidni pojas\nJupiter je peta planeta od Sunca te najveća planeta u Sunčevom sistemu. Po sastavu 90% Jupitera sastoji se od hidrogena i 10% helija, sa tragovima vode, metana i amonijaka. Taj sastav sličan je sastavu oblaka gasa i prašine od kojeg je i nastao Sunčev sistem.\nJupiter je četvrto najsjajnije nebesko tijelo, nakon Sunca, Mjeseca i Venere. Ima 2,5 puta više mase od svih ostalih planeta zajedno.\n1 Koliko je Jupiter velik\nŠirina (prečnik) mu je skoro 143.000 kilometara, što znači da je najveća planeta u Sunčevom sistemu\nOsim što je najveća, Jupiter je najteža planeta Sunčevog sistema. Masa mu je 1,8988x1027 kg, što je jednako 318 masa Zemlje. Masa mu zauzima 71% mase svih planeta ukupno.\n2 Kako izgleda površina Jupitera\nNa gasnoj površini Jupitera još prije 300 godina primijećena je okruglasta mrlja, koja svojom crvenom bojom odudara od okruženja. Ona je šira i od širine Zemlje. Nazvana je Velika crvena pjega.\n3 Kako izgledaju Jupiterovi sateliti\nGalileo Galilei je 1610. godine teleskopom otkrio 4 Jupiterova satelita (Io, Evropa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu galileanski. Ukupan broj Jupiterovih prirodnih satelita prema današnjim istraživanjima je 92, što je mnogo više nego što ima ijedna planeta u Sunčevom sistemu. Možda pored ovih postoji i još nekoliko malih mjeseca koji još nisu otkriveni. Prosječno su prečnika oko 3 km, a najveći od njih je samo 9 km dužine. Svi ovi mjeseci se smatraju zarobljenim asteroidnim ili kometnim tijelima, vjerovatno podijeljenih na nekoliko dijelova, ali se malo toga o njima zna.\n4 Koliko je dug Jupiterov dan\nJupiterov dan traje 9 sati i 50 minuta. Zbog brze rotacije na Jupiteru nastaju snažne vrtnje u atmosferi. Brzina rotacije nije ista svugdje i razlikuje se od sloja do sloja planete zbog različitih atmosferskih kretanja.\n5 Koliko je duga Jupiterova godina\nJupiter obilazi Sunce na prosječnoj udaljenosti od 778.413.000 km, što je 5.21 puta dalje od Zemlje. Jedna Jupiterova godina traje 11.87 zemaljskih godina.\n6 Koliko je jaka Jupiterova gravitacija\nJoš je 1955. godine otkrivena radio-emisija s Jupitera, što je upućivalo na jako magnetno polje. Gravitacija na Jupiteru toliko je jaka da u blizini Jupitera nema mjesta gdje bi čovjek mogao boraviti. U atmosferi Jupiterovo magnetsko polje je oko 100 puta veće od zemljinog.\n7 Od čega je napravljen Jupiter\nJupiter je jedna velika grudva plina u različitim agregatnim stanjima (agregatna stanja: čvrsto, tečno i plinovito).\nNaučnici misle da se u njegovom središtu nalazi stjenovita jezgra. Oko te jezgre je 55.000 km debeli sloj tekućeg metalnog hidrogena. Tekući metalni hidrogen može se usporediti sa živom na sobnoj temperaturi, ona je tekuća tvar, ali ujedno i metal. Takva tvar dobro provodi toplinu i električnu struju. Sljedećih 15.000 km nalazi se plinovito tekući hidrogen koji predstavlja Jupiterov plašt , takva tvar je dobar izolator te loše provodi toplinu i električnu struju. Kada se pritisak spusti na 20 do 30 bari (Bar je mjera za pritisak), hidrogen prelazi iz plinovitog i tekućeg stanja u čisti plin. Taj sloj čistog plina debeo je 1.000 km i kažemo da je to Jupiterova atmosfera.\n8 Kako je otkriven Jupiter\nJupiter je, zbog svog sjaja, prepoznat još u prahistoriji (to je doba prije nego što su ljudi znali za pismo). Galileo Galilei je, 1610. godine, otkrio 4 njegova satelita (Io, Evropa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu galileanski. To je bio dokaz kopernikove heliocentrične teorije jer se dokazalo da se ne vrti sve oko Zemlje.\nIstraživanja Jupitera provedena su letjelicama Pionir 10 i 11, Voyager 1 i 2, Ulysses, Galileo i Cassini, a fotografirao ga je i Teleskop Hubble.\n9 Linkovi i reference\n**\nSljedeći članak: Saturn", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Jupiter", "word_count": 611, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1479", "title": "Blender 3D: Noob to Pro", "text": "Ovo je bosanska verzija (prevod) .\nO Blender 3D\nOva knjiga je tutorijal slobodnoj, besplatnoj, open source Blender 3D grafičkom alatu za modeliranje i renderiranje. Za više informacija o Blederu pogledajte Blender 3D.\nMassive Verzija za printanje\n1 Sadržaj\n1.1 Početnički Tutorials\n*Sintaksa Tutorijala\n*Upoznajte se sa Blenderovim Interface-om\n**Upoznajte se sa Blenderovim Window Sistemom\n**Buttons Window\n**Blender 3D: Noob to Pro/3D Viewport prozor\n**Ostali Blender Windowsi\n*Naučite modelirati\n**Savjeti za početnike**\n**Brzi Model\n**Brzi Render\n**Mesh Modelovanje\n***Modelovanje jednostavnog lika\n***Dodavanje detalja 1\n***Dodavanje detalja 2\n***Pravljenje jednostavnog šešira\n***Stavljanje šešira na osobu\n***Modeliranje Planina\n***Iz kocke u psa\n***Modeliranje a Gingerbread čovjeka\n***Modeliranje na drugi način (kocka za kockanje)\n***Modeliranje čaše\n***Edit Mode HotKeys-a Recenzija\n***Object Mode HotKeys-a Recenzija\n**Modeliranje sa krivuljama\n***Iz 2D Slike (logo) u 3D Model\n***Jednostavno Vozilo\n***Modeliranje slike\n***Korištenje kostiju\n**Materijali i Texture\n***Brzo Material\n***Brzo Texture\n***Proceduralne Texture\n****Kreiranje obične morske vode\n****Texturiranje obične morske vode\n****Mountains Out Of Molehills 2\n****Basic Carpet Texture\n***Slika kao Textura\n****Zahrđala lopta\n***UV Mappiranje\n****Brza UV mapa\n****Osnove UV mapa\n***Svaki material poznat čovjeku\n**Kratice sa tastature\n**Početak modeliranja krajnjeg projekta\n*Početak osvijetljenja\n**Dodavanje Lampi\n**Sjenke\n*Render opcije\n**Opcije izlaznog formata\n***OSA\n**Gledanje svuda okolo - Panorama opcije\n**Ostale važne render opcije\n*Osnovne Animacije\n*Sistemi čestica\n**Vatra\n**Furry\n*Osnove Game Engina\n**Vaš prvi test\n**Napravi skybox\n*Precizno pomjeranje\n*Slike visoke dinamičnosti, tačnije HDRI\n**Kreiranje sijalice\nBlender FAQ\n1.2 Napredni Tutorijali\n*Python Skriptovanje\n**Upoznavanje\n**Exportovanje skripti\n**Importovanje skripti\n**Proceduralno kreiranje objekata\n**Skripte za modifikovanje mesh modela\n**Kreiranje GUIa za vašu skriptu\n*Napredna Animacija\n**Upoznavanje\n**Mala turneja:\n***Skela i kosti\n****Skela i kosti u Objekat modu\n****Skela i kosti u Edit modu\n****Skela i kosti u Pose modu\n***Mesh Objekat\n****Konekcija između Skele, kostiju i Mesha\n****Envelop-iranje\n****Vertex Grupe & Weight Paint (Težinsko slikanje)\n****Shape Key\n***Constraints (vodilice za praćenje)\n****Kopiranje lokacije\n****Kopiranje Rotacije\n****Praćenje prema\n****Pod (Floor)\n****Zaključana traka\n****Praćenje putanje\n****Rastegni-Do\n****IK Solver\n****Akcija\n***Vremenski prozor - Timeline Window\n***IPO Window\n****Data Tip\n****Kanal\n****Curve Edition\n****Driven IPO\n***Prozor za kontrolu akcije\n****Introduction To Action Data Block\n****Key Edition\n***NLA Prozor\n****Upoznavanje sa NLA Editor-om\n****Key Editor u NLA\n****Strip Edition\n****Strip's Properties (NKEY)\n****The Stride feature\n**Working example: Bird\n***Build The Rig\n***Add Constraints\n***Deform The Mesh\n***Create A Fly Cycle\n**Working example: Bob\n***Build The Rig\n***Add Constraints\n***Deform The Mesh\n***Create Shape Key\n***Create A Walk Cycle\n1.3 Miscellaneous Tutorials\n*All Blender Tutorial Links – tutorials from all over the Web\n*Ways to create \"fluffy\" effect (materials and lights) (under construction)\n*Troubleshooting assorted technical hang-ups and what to do about them\n*Creating Pixar-looking eyes in Blender\n2 Introduction\nThis book is a series of tutorials arranged in a sequence to help the newbie user become a Blender expert. The tutorials attempt to increase in difficulty along the learning path that a user will likely take, so that intermediate users can jump in at whatever tutorial is most suitable for their knowledge and can continue along the sequence. Although there are many different learning paths a user could take, we've made a concerted effort to accomodate everyone.\nThe tutorials should be followed in sequence. Blender beginners should not skip ahead in tutorials and expect to be able to accomplish anything because the tutorials build on what was taught in the previous tutorials. Best of luck to all!\n2.1 Version\nTrenutačna verzija je Blender 2.5 Alpha 2 . Blender is available in pre-compiled executable form for Windows, Macintosh, Linux (i386 and PPC), Solaris, Irix, and FreeBSD. Because Blender is an open source project, it can be compiled for other platforms as well. Please check the current for the newest releases and installation information.\nThe information in this Wikibook should reflect the most current version at all times. However, due to the complexity of such a task, users like you as well as authors are encouraged to make updates when information becomes outdated.\n2.2 Contributing to this book\nIf you would like to contribute to this book, you are strongly encouraged (read \"begged\") to do so! There are a couple of things you may wish to do:\n''(Note to users: There is a just for editing wiki pages.)''\n2.2.1 Editing a page\nSimply click on the \"edit this page\" link at the top of whichever page you would like to edit! Your contribution will be immediately made live, but will also be quickly reviewed, so using these pages to link to your favorite pornographic site is a waste of time and energy, as offending additions will be quickly removed. You can also ask questions and make comments about each page by clicking the \"discussion\" link at the top of the page.\n2.2.2 Adding a page\nIf you would like to add a page to the book, such as a new tutorial page or a reference page, create a link to it under Contents section on this very page. Then with that link live, click it to be taken to the new page where you will be able to create content for the page. If you're putting up a tutorial and you don't know where it belongs, put it in the Miscellaneous section for now and we will tweak it and put it in the right spot. For instructions on how to name your pages appropriately, click here.\nIn order to maintain ease of navigation throughout the book, please be sure to create links to the pages before and after your new page, using the format that can be seen here. Also be sure to update the page before and after your new page with links to your new page. You can skip this step if you doubt the page you are putting in will likely be moved from where you put it.\n3 Appendix\n* Blender Terminology\n4 Authors\nHere is a list of the contributors to this Wikibook:\n* 01mf02 - Doing the small, boring work :-)\n* Allefant - Worked on panorama rendering and python scripting.\n* Bmud - Clean up, typography, grammar poker. I hope I can finish a game engine tutorial soon.\n* Camel - Proportional Editing tutorial, other fun stuff.\n* Chw333 - Added a draft tute on creating smoke using particle system.\n* Crouch - Doing some tiny jobs\n* Darkonc - Newbie adding and fixing stuff as I read.\n* Dragontamer - Created Print Version\n* EatMyShortz - Clean up and expansion of articles.\n* Freakazoid - just a few edits ;-)\n* Goeland86 - Various tuts and screenshots\n* Jonon - Various suggestions (modelling, animation)\n* Oracleoftruth - various small edits, started tutorial on bones\n* popski - Tutorial Links & misc\n* Randolf Richardson (a.k.a. \"24.87.56.253\") - mostly many minor grammar and format improvements\n* saysaknow - Clean up\n* Snargle - started the hotkeys section, before signing up\n* spiderworm - Got the ball rolling with this book, working on it still\n* Surphaze - Some texturing tutorials\n* Wwwwolf - Simple hat\n* ZeroOne - Images, edits and extensions to existing pages\n* Ideasman42 - Python OBJ exporter example in advanced tutorials, Radiosity Baking.\n*Brett: made pages more printer-friendly, added instructions on how to print a section\n* ParallaxTZ - Link edits for continuity between ToC and individual pages.\n* Gabio - Advanced Animation Section.\n* David Osborn - Python import scripting\n* Yosun Chang - clarifications, screenshots, tutorial .blend files\nSome of authors can be reached for comments and questions via IRC:\n* Server: irc.freenode.net\n* Channel: #blenderwiki\nWe would like to thank the Blender Foundation and Blender community for this terrific software and the great support.\nhu:Blender 3D\nca:Blender 3D: novell a professional\nde:Blender_Dokumentation\nes:Blender 3D: novato a profesional\nfr:Blender3D\ngl:Blender 3D: de novato a profesional\nit:Blender_3D:_Noob_to_Pro", "subject": ["Tehnologija"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Blender_3D%3A_Noob_to_Pro", "word_count": 1262, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1910", "title": "Osnove Španskog jezika/Sati dani i mjeseci", "text": "1 Dani\nDani u sedmici, Los días de la semana\nponedjeljak, lunes\nutorak, martes\nsrijeda, miércoles\nčetvrtak, jueves\npetak, viernes\nsubota, sábado\nnedjelja, domingo\nNeki izrazi:\n* Koji je dan danas? - ¿Qué fecha es hoy?\n* Danas je ponedjeljak. - Hoy es lunes.\n2 Meseci\nMeseci u godini, Los meses del año\njanuar, enero\nfebruar, febrero\nmart, marzo\napril, abril\nmaj, mayo\njuni, junio\njuli, julio\navgust, agosto\nseptembar, septiembre\noktobar, octubre\nnovembar, noviembre\ndecembar, diciembre", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Osnove_%C5%A0panskog_jezika/Sati_dani_i_mjeseci", "word_count": 73, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1899", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Sunce", "text": "Prethodni članak: Sunčev sistem\n1 Šta je Sunce\nSunce je zvijezda – najbliža Zemlji. To je velika lopta veoma vrućeg gasa. Vazduh koji udišemo i helijum u balonu su također gasovi. Temperatura na površini Sunca iznosi preko 5.500° celzijusa, a u centru je mnogo toplije i temperatura je oko 15.000.000° celzijusa (15 miliona stepeni). Sunce je uglavnom građeno od hidrogena (oko 70%) i helijuma (28%). Svake sekunde se mnogo hidrogena pretvori u helijum i pri tom procesu se oslobađaju svjetlost i toplota.\nSunce stvara svjetlost i toplinu koji zagrejavaju zemljinu površinu i omogućavaju biljkama da rastu. Od biljaka možemo pripremati hranu, i možemo sagorijevati drvo i druge dijelove biljaka da kuhamo, zagrijavamo naše kuće, i pokrećemo naša vozila. Bez Sunca ne bi bilo života na Zemlji.\n1.1 Koliko je veliko Sunce\nSunce je veoma veliko – mnogo, MNOGO veće nego Zemlja! Prečnik mu je veći od milion kilometara (kao prečnik 109 Zemalja), i Sunce sadrži više nego 99,9% mase cijelog Sunčevog sistema. Da možete stajati na samoj površini Sunca, težili biste 28 puta više nego na Zemlji, pošto nas Sunčeva gravitacija zbog tolike mase puno više privlači.\nU unutrašnjost Sunca bi moglo stati više nego milion Zemalja, iako ono ne izgleda toliko veliko sa Zemlje. To je zato što je Sunce toliko udaljeno. U poređenju sa drugim zvijezdama Sunce je prosječne veličine. Osim njega postoje mnogo veće i mnogo manje zvijezde.\nVeoma rijedak solarni vjetar, sastavljen od gasova, bude otpuhan sa Sunca sve do granice Sunčevog sistema. Kada dođu do granice, ti se gasovi miješaju sa gasovima koji dolaze sa drugih Zvijezda.\n1.2 Kako izgleda površina Sunca\nNe postoji nešto što bi mogli nazvati sunčevom površinom, jer cijelo Sunce je sastavljeno od plinova vatre i \"plazme\". Plinovi postaju sve rjeđi kako se \"krećete\" od centra Sunca prema njegovoj površini, ali nema jasno naznačene granice površine Sunca. Dio koji vidimo kada pogledamo u Sunce se zove fotosfera, što znači \"svjetlosna lopta\". Taj dio zovmo površina zato što najveći dio svjetlosti koju vidimo dolazi odatle. Dosta sunčevih plinova doseže i izvan fotosfere, a neki od tih plinova budu u velikom mlazu izbačeni na velike udaljenosti.\n2 Kako Sunce pravi svjetlost i toplinu\nSunce je glavni izvor energije za Zemlju. Ova energija se stvara duboko u unutrašnjosti Sunca u procesu po imenu nuklearna fuzija. U tom procesu se četiri atoma vodika spajaju i prave jedan atom helija. Dio preostale materije se pretvara u energiju. Na isti ovaj način stvara se energija u hidrogenskoj bombi.\nJezgro: Centar Sunca je veoma gust. Oko dvanaest puta je gušći od olova. Ako bi plin iz centra Sunca stavili u obični kanister za vodu zapremine pet litara, on bi težio oko pola tone. Tu je također i veoma toplo - oko 15.000.000 °C. U ovom dijelu Sunca se odvija najveći dio nuklearnih reakcija.\nRadijacijska zona: Kroz ovu zonu se probijaju toplina i svjetlost proizvedeni u jezgru, na svom putu prema površini Sunca. Plinovi koji čine ovu zonu su veoma gusti i neprestalno apsorbiraju i emitiraju različite vrste zraka. Jeste li ikada pokušali trčati kroz vodu? Ako znate kakav je to osjećaj onda možete pretpostaviti kako je svjetlosnim zracima u ovom dijelu Sunca. Svjetlost inače može putovati jako daleko sve dok ne \"uđe\" u nešto. Tada se počne odbijati u različitim pravcima. Ovo dosta usporava svjetlost, i ona teže prelazi veće razdaljine. Jednoj zraci svjetlosti može biti potrebno i milion godina da iziđe iz ove zone.\nZona ispupčenja (konvekcijska zona): Jesteli ikada vidjeli kako zrak iznad vatre treperi? Vjerovatno su vam objasnili da je to zato što se toplina diže u zrak. Zapravo, tom prilikom topli plinovi postaju lakši i dižu se, isto kao što i hladni plinovi postaju teži i spuštaju se. U zoni ispupčenja plinovi su manje gusti. Oni se ponašaju baš kao zrak iznad vatre. Plin sa dna ove zone se zagrijava odozdo. Oni rastu do površine, predajući dio svoje topline u vanjski Svemir, a onda postaju teži i hladniji i spuštaju se natrag. Plinovi iz ove zone formiraju strujanja poput onih u Zemljinim okeanima i atmosferi.\n3 Šta su sunčeve pjege\nSunčeve pjege su tamne mrlje na Suncu, ali su one još uvijek svjetlije od munja na Zemlji. Sunčeve pjege izgledaju tamnije od ostalih dijelova površine Sunca zbog toga što su malo hladnije. Iako su hladnije od okoline one su još uvijek jako tople - oko 4.000 °C. Sunčeve pjege su uzrokovane promjenama u Sunčevom magnetnom polju. Ova magnetna polja dovode do toga da se pojedine oblasti na površini hlade i postaju tamnije. Pjege najčešće formiraju grupe koje se \"kreću\" po površini Sunca kako ono rotira (okreće se oko svoje ose).\nBroj sunčevih pjega koje vidimo se povećava i smanjuje u periodu od jedanaest godina.\n4 Kako izgleda sunčeva atmosfera\nIzvan fotosfere sunčevi gasovi uopće nisu gusti. Postoje dva sloja koje možemo vidjeti kroz specijalne teleskope. Poslije njih, gasovi isparavaju vani kao solarni vjetar koji doseže sve do granica Sunčevog sistema.\n4.1 Solarne baklje\nAko imate teleskope sa specijalnim filterima možete vidjeti erupcije na krajevima Sunca. Erupcije koje podsjećaju na one izazvane vulkanima. One su na stotine kilometara duge. Neke su čak i veće od Zemlje. Nekada idu toliko daleko od Sunca da se praktično odvoje od njega. Tada se zovu solarne baklje.\n4.2 Hromosfera\nHromosfera ima značenje “obojena lopta”. Ona je odmah iznad fotosfere. Nije toliko sjajna kao fotosfera, i ne možete je vidjeti na normalan način. Ali možete je vidjeti odmah nakon sunčevog pomračenja (“eklipse”) (samo sa specijalnim filterima). Podsjeća na bljesak svih boja svjetlosti. Iznenađujuće hromosfera je čak i toplija od fotosfere, temperatura na nekim njenim dijelovima je preko 20.000 °C.\n4.3 Korona\nKorona znači kruna. Tako i slika korone izgleda, kao kruna. Odmah je iznad hromosfere. Toplija je nego fotosfera, i užarena je. Napravljena je od tankog sloja gasova i dio po dio nje se otpuhuje vani u svemir u obliku solarnog vjetra. Neprestalno se pomjera i mijenja, ali to je teško vidjeti, čak i sa specijalnim teleskopima.\n4.4 Solarni vjetar\nNa vrhu korone, nešto gasa bude otpuhano u Svemir kao solarni vjetar. Gas bude otpuhan jako brzo – oko 60 km/s (oko 216.000 km/h). Ali ipak ne bude otpuhana velika količina materije. Solarni vjetar je dovoljno jak da diže prašinu i gasove s kometa i tako napravi prepoznatljivi rep komete.\nSolarni vjetar može čak pomjerati i veće stvari. U 1960. godini, satelit Echo I je bio postavljen u orbitu. To je bio veliki balon. Kako je bio jako veliki i svijetao, solarni vjetar ga je pomjerao po njegovoj orbiti. U budućnosti, neki svemirski brodovi bi mogli koristiti solarni vjetar da putuju između planeta, koristeći solarna jedra, poput onih na jedrilicama koje plove zemljinim morima.\n4.5 Heliopauza\nHeliopauza je prostor gdje se solarni vjetar sudara sa vjetrovima sa drugih zvijezda (granica Sunčevog sistema). U blizini ove granice, solarni vjetar naglo usporava. U maju 2005. godine, svemirski brod Voyager I je prošao kroz ovaj prostor i osjetio veliki udar. Taj brod se sada nalazi baš unutar heliopauze. Pošto je to jako daleko od Zemlje, teško je proučavati sve što se dešava u heliopauzi.\n5 Šta je sunčevo vrijeme\nJeste li znali da Sunce ima vrijeme (vremenske prilike)? Kada kažemo vrijeme na Zemlji mislimo na ono što se dešava u zemljinoj atmosferi. Znači vrijeme na Suncu označava ono što se dešava u sunčevoj atmosferi. Sunčevo (ili solarno) vrijeme utiče na Zemlju. Solarno vrijeme (također nazivano svemirsko vrijeme) uključuje sunčevu svjetlost i solarni vjetar.\nSolarne baklje izbacuju veoma mnogo vrućeg gasa sa Sunca. Ako je solarna baklja usmjerena ka Zemlji, protoni (iz gasa u solarnoj baklji) mogu pogoditi Zemlju velikom brzinom, a rezultat toga može biti solarna oluja. To može uzrokovati prekide u radu električnih uređaja i blokadu radio signala. Može oštetiti i satelite u orbiti. Radijacija koju izazivaju sunčeve oluje može biti jako opasna za astronute, i oni trebaju biti zaštićeni od nje. Na Zemlji nas zemljino magnetno polje i njena atmosfera obično štite od sunčevih baklji.\nSolarne baklje također mogu uzrokovati auroru. Aurora izgleda kao prelijepa zavjesa treperećeg svjetla. Ljudi je nazivaju Sjeverna svjetlost (Aurora Borealis) ako je viđena u blizini Sjevernog pola. Također je zovu i Južna svjetlost (Aurora Australis) ako je viđena u blizini Južnog pola. Solarni vjetar pogađa i druge planete a ne samo Zemlju. Aurora se pojavljuje na svakoj planeti osim na Merkuru i Plutonu.\nIsto kao što dobijemo vremensku prognozu na Zemlji, možemo dobiti i sunčevu vremensku prognozu. Meteorolozi posmatraju Sunce da bi izračunali kada će se desiti solarne baklje. Oni to rade da bi mogli predvidjeti kada će solarne oluje pogoditi Zemlju. Također pokušavaju predvidjeti kada će solarne oluje pogoditi druge dijelove Sunčevog sistema.", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Sunce", "word_count": 1441, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2313", "title": "Osnovne upute za korištenje", "text": "Esad Bajić je rođen 1974.godine u Konjicu.\nObjavio je:\nRoman:\n*Sjena jednog Taiba, Fondacija \"Baština duhovnosti\" Mostar, Mostar 2011.g. ISBN 978-9958-867-00-2\nZbirke priča:\n*Boja sjećanja, Kulturno-umjetničko udruženje \"SEJFULLAH\" Konjic, Konjic, 2010.g. ISBN 978-9958-9017-3-7\n*Otkosi sjećanja, Kulturno-umjetničko udruženje \"SEJFULLAH\" Konjic, Konjic, 2008.g. ISBN 978-9958-9017-0-6\n*Sebilj ili potraga za ogledalom, Kulturno-prosvjetno društvo “Svjetlost” Konjic, Konjic, 2001. godina.\nZbirke pjesama:\n*Bihuzurka, Muslimanski omladinski savez Konjic, Konjic, 1996. godina.\n*Kamendan,Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Opštinski odbor Konjic, Konjic,1997. godina.\n*Besan, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Opštinski odbor Konjic, Konjic - 1998. godina.\n*Godovi dana, Kulturno-umjetničko udruženje “Sejfullah” Konjic, Konjic, 2006. godina.\nKnjige iz oblasti islamistike:\n*Kurban i hadž, Izdavač: Medžlis islamske zajednice Jablanica, Jablanica, 2007. godina.\n*Seksualnost i intimni život u islamu, Izdavač: Libris d.o.o. Sarajevo, Godina izdanja: 2005. ISBN 10: 9958636166, ISBN 13: 9789958636165\n*Slovo o hidžri, Izdavač: Kulturno-umjetničko udruženje “Sejfullah” Konjic, Konjic, 2005. godina.\n*Smrt, kabur i sudnji dan, Izdavač:Medžlis IZ-e Konjic, Konjic, 2003.godina.\n*Ramazanski nasihati, Izdavač: El-Kelimeh, Novi Pazar, Novi Pazar, 2003. godina.\n*Kur'anski izazov znanosti, Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, Konjic, 2003. godina.\n*Znakovi za razumom obdarene,Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, Konjic, 2002.godina.\n*Monografija Medžlisa IZ-e Konjic ''s posebnim osvrtom na džamije i druge historijske spomenike iz vremena osmanske vladavine u Konjicu'', Izdavač: Medžlis IZ-e Konjic, Konjic, 1999. godina\n*Konjičke džamije, Fondacija \"Baština duhovnosti\" Mostra, Mostar 2012 .g.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Osnovne_upute_za_kori%C5%A1tenje", "word_count": 249, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2672", "title": "Engleski za svakoga/Alfabet i izgovor", "text": "Alfabet - Alphabet\nEngleska abeceda ima 26 slova, to su:\nA, a /ei/\nB, b /bi:/\nC, c /si:/\nD, d /di:/\nE, e /i:/\nF, f /ef/\nG, g /đi:/\nH, h /eidž:/\nI, i /ai/\nJ, j /đej/\nK, k /kei/\nL, l /el/\nM, m /em/\nN, n /en/\nO, o /ou/\nP, p /pi:/\nQ, q /kju:/\nR, r /ar :/\nS, s /es/\nT, t /ti:/\nU, u /ju:/\nV, v /vi:/\nW, w /dablju:/\nX, x /eks/\nY, y /wai/\nZ, z /zed/", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Engleski_za_svakoga/Alfabet_i_izgovor", "word_count": 87, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2734", "title": "Ekonomija/Tržišta i država u modernoj privredi", "text": "Moderna teorija rasta naglašava promišljenu, opreznu državnu politiku za promociju ekonomskog rasta. Iako je Solovljev model koristio neoklasičnu funkciju proizvodnje gdje su kompetitivna tržišta igrala ulogu optimizacije, dugoročni ekonomski rast je određen tehnološkim progresom, za koji se pretpostavlja da je egzogen. Tržišta i državna politika ne mogu utjecati na tehnološki razvitak. Moderna teorija egzogenog rasta odbacuje ovu paradigmu Solovljevog modela. Korišten je širi koncept tehnologije i njenog razvitka. Ovaj koncept je inovacija, koju je naglašavao Schumpeter i svojoj dinamičkoj teoriji ekonomskog rasta. Moderni koncept inovacije i njene efikasnosti je mnogo širi od onog kojeg je uveo Schumpeter. U nekim određenim aspektima, ona uključuje različite forme kapitalnog znanja, učenja putem rada i menadžerskih vještina sa organizacijskim učenjem. Ove forme inovacija postale su sve važnije u današnjem svijetu. Ove moderne forme inovacija imaju tri važne osobine. Prva, dizajn i korištenje tehnologija kroz softver i računarske mreže uveli su procese povećanja povrata. Ovo je znatno izazvao paradigme nadmetačke ravnoteže i neoklasičnom svijetu. Mogućnost stalnog podešavanja poslovnih relacija preko umrežavanja sa drugim preduzećima u inostranstvu se nije prvobitno smatrala dijelom posebnih prednosti za neku firmu koja može utjecati na sposobnost tog preduzeća da se takmiči na stranim tržištima. Nedavni uspjesi azijskih novoindustrijaliziranih zemalja su potvrdili ulogu inostranih veza kao kritičnog izvora njihovih kompetitivnih prednosti. Druga, modeli evolucionarne ekonomije su pokazali važnost dinamičke teorije mogućnosti i koncept suštinske prednosti kroz organizacijsko učenje putem rada.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Ekonomija/Tr%C5%BEi%C5%A1ta_i_dr%C5%BEava_u_modernoj_privredi", "word_count": 229, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2633", "title": "Osnove Španskog jezika/Alfabet i izgovor", "text": "slovo - ime\n:a - a\n:b - be\n:c- še\n:ch - će\n:d - de\n:e - e\n:f - efe\n:g - he\n:h - ače\n:i - i\n:j - jota\n:k - ka\n:l - ele\n:ll- elje\n:m - eme\n:n - ene\n:ñ - enje\n:o - o\n:p - pe\n:q - ku\n:r - erre\n:s - ese\n:t - te\n:u - u\n:v - ve\n:x - ekis\n:y - je\n:z - šeda(šeta)", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Osnove_%C5%A0panskog_jezika/Alfabet_i_izgovor", "word_count": 59, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2779", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Uran", "text": "Uran je po redu sedma planeta od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica. To je prva otkrivena planeta. Otkrio ga je William Herschel, 1781.godine. Vidljiv je i golim okom. Oko Sunca obiđe za 84,32 zemaljske godine. Ima promjer ekvatora 51 118 km.Uran ima promjer 4 puta veći od Zemlje a masa mu je 14,536 puta veća od Zemljine. 8,681 ± 0,0013 x 1025 kg.\nRotacija oko ose traje 17 sati 14 minuta. Zbog brze vrtnje splošten je. Ekvator mu je postavljen pod uglom od 97,8°, pa mu je osa rotacije skoro polegnuta polegnuta na ravan kretanja. Zato je redoslijed godišnjih doba različit u odnosu na sve druge planete. Četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto jedno od polarnih područja, pa se promjena noći i dana dešava samo u području ekvatora, sa Suncem potpuno na horizontu. Drugu četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto ekvatorsko područje, s brzom izmjenom dana i noći, i tako dalje. Ekvator nije stalno osunčan, pa je ipak temperatura na Uranu najviša je u ekvatorskom području. Najniža temperature atmosvere je –224 °C Na površini Urana duvaju veoma snažni vjetrovi metana pa mu je zbog toga I atmosvera sivo plava. Unutrašnjost Urana je stjenovita a jezgro jezgru slično Zemljinom. Omotač planete vodeno-amonijačni i zamrznut čime Uran dostiže ogromnu masu. Uran ima prostrano magnetsko polje kome je osa prema osi rotacije nageta za 60°, pa je za 1/3 prečnika udaljena od centra planete. Ima 27 prirodnih satelita i 11 tankih prstenova: 1986U2R, 6, 5, 4, Alfa, Beta, Eta, Gama, Delta, Lambda i Epsilon. Najveći sateliti su: Miranda, Ariel, Umbriel, Titanija i Oberon. Uran reflektuje preko 50% Sunčeve svjetlosti (albedo približno 0,51). Za planete dalje od Saturna, antički narodi nisu znali. Uran je jedva vidljiv golim okom.Uran po ravni obiđe Sunce za 84 godine. Zbog toga se među ostalim planetima kreću dosta sporo. Uran je u grčkoj mitologiji bog neba otac Titanov.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Uran", "word_count": 324, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1929", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Asteroidni pojas", "text": "Prethodni članak: Mars\nAsteriodni pojas se nalazi u Sunčevom sistemu između planeta Mars i Jupiter. Sačinjen je od grudvi kamena i metala mnogo manje od planeta. Ove grudvice se zovu asteroidi ili male planete. Ne možemo ih vidjeti sa Zemlje golim okom, ali neke od njih možemo vidjetu kroz dvogled ili teleskope.\nNajveći asteroid u Sunčevom sistemu je 2001 KX76. U asteroidnom pojasu četiri najveća tijela su: Ceres (širok 939 kilometra) patuljasta planeta nazvana po rimskoj boginji poljoprivrede. Sljedeća je Vesta (široka 525 kilometara) ime dobila po rimskoj boginji doma. Zatim, Palada unuka Posejdona i Hygiea grčka boginja zdravlja (zato mi danas koristimo riječ higijena). Ova četiri tijela čine otprilike polovinu asteroidnog pojasa.\nNisu svi asteroidi te veličine. Prečnik nekih iznosi manje od kilometra. Otprilike se smatra da su asteroidi objekti širi od 50 metara. Sve manje od te veličine naučnici jednostavno zovu meteroidi. Uz pomoć naprednih teleskopa naučnici su uspjeli zabilježili nekoliko objekata manjih od 50 metara kako prolaze pored Zemlje.\nU Asteriodnom pojasu ima vjerovatno nekoliko miliona asteroida. Dosada je preko 96.000 asteroida zabilježeno i dobilo broj, a skoro 12.000 asteroida je dobilo i ime. Ali iako ima toliko puno asteroida sam Asteriodni pojas se sastoji uglavnom od praznog prostora. Ako bi putovali kroz njega u svemirskom brodu moglo bi proći jako puno vremena dok bi uspjeli proći pored nekog asteroida (znači sasvim različito od onoga što se prikazuje u nekim filmovima naučne fantastike).\n+Najveća tijela u Asteroidnom pojasu\nIme, Simbol, Veličina\n1 Ceres, 940 km\n4 Vesta, 525 km\n2 Pallas, 510 km\n10 Hygiea, 435 km\n704 Interamnia, 330 km\n52 Europa, 320 km\n511 Davida, 300 km\n1 Kako su asteroidi dobivali ime\nPrvi asteroidi su imenovani po herojima iz mitova i legendi, uglavnom kao i glavne planete u Sunčevom sistemu. Prvi koji je otkriven, Ceres (ili Cerera), dobio je ime po rimskoj boginji uzgoja biljaka (posebno žitarica) i majčinske ljubavi, isto kao i drugi otkriveni asteroid Pallas po jednom od grčkih bogova mudrosti. Asteroidi također dobivaju brojeve prema redoslijedu otkrivanja, tako je Ceres broj 1, Pallas broj 2 i tako dalje.\nKako je broj otkrivenih asteroida rastao, ponestalo je imena iz mitologije, i počeli su im davati druga imena. Neki od asteroida su dobili ime po državama. Na primjer Asteroid 136 se zove Austrija. Neki drugi su dobili ime po biljkama, tako da imamo Asteroid 978 Petunija. Asteroid po imenu 1620 Geographos je dobio ime po Društvu National Geographic, da bi se odalo priznanje naporima ovog društva na širenju znanja o Sunčevom sistemu. Mnogi drugi asteroidi su dobili ime po poznatim osobama (živim i mrtvim). U nekoliko slučajeva se dešavalo da oni koji otkriju asteroid daju ime po svojim kućnim ljubimcima, kao što je slučaj sa asteroidom 2309 G-din Spock (tako se zvala mačka astronoma koji je otkrio asteroid). Naučnici izbjegavaju davanje imena na ovaj način, ali se to ipak dešava s vremena na vrijeme. Asteroidima su čak davana imena i izmišljenih likova i osoba.\nDanas, osobe koje otkriju asteroid mogu predložiti ime za njega. Poslije toga grupa naučnika ispita da li je ime odgovarajuće (da li podsjeća na ime nekog drugog asteroida ili je neko od nepoželjnih imena). Zbog toga što je već otkriven veliki broj asteroida svi oni nemaju imena, već se uglavnom označavaju brojevima. Teško da će svi oni dobiti formalna imena u skorije vrijeme (zbog toga što ih je tako puno).\nInače riječ Asteroid također se odnosi na pripadnike porodice Asteroidea; odnosno morske zvijezde. Etimologija riječi dolazi od starogrčkog ἀστεροειδής, što doslovno znači oblik zvijezde. Stari Grci su vjerovatno zamijenili asteroide sa zvijezdama.\nVećina asteroida ima simbole koji ih predstavljaju; na primjer, Cerera ima ⚳, što predstavlja Cererin kos, a Palada ima ⚴, predstavlja Atenino koplje.\n2 Ko ih je otkrio\nGiuseppe Piazzi je 01. januara 1801. godine slučajno otkrio Ceres. Prvo je mislio da je ovo kometa, a kasnije planeta! Kada se shvatilo da je premali Sir William Herschel (astronom koji je otkrio Uran) izmislio je riječ \"asteroid\" da bi ga opisao, koristeći starogrčku riječ aster, što znači zvijezda, i -oid, što znači oblik ili oblik. Drugim riječima planet nalik zvijezdi, jer nije mogao vidjeti nikakve detalje zbog male veličine objekta.\nDo 1807. otkrivena su još 3 asteroida, ali ništa više nije pronađeno sve do 1845. godine kada je uporni lovac na asteroide po imenu Karl Ludwig Hencke 1847. pronašao peti i šesti asteroid. Od tada je svake godine pronađen najmanje jedan novi asteroid.\nGodine 1891. snimljene su prve slike noćnog neba. To je dovelo do otkrića mnogo više asteroida. Slika istog dijela neba snimljena je u više različitih noći. Kada se slike poravnaju, zvijezde budu na istim mjestima, ali se asteroid pomjeraju.\nU našem modernom vremenu otkriveno je preko 280.000 asteroida. Stalno se pronalazi mnogo više. Neki od ovih asteroida prolaze blizu Zemlje i astronomi žele da pronađu bilo koji koji se približi našoj planeti. Veliki broj asteroida sada otkrivaju automatski teleskopi i računari.\n3 Od čega su napravljeni?\nAsteroidi su napravljena uglavnom od stijena bogatih ugljikom. Ipak, svaki četvrti je napravljen od metala željeza i nikla. Od tih metalnih asteroida, otprilike polovina njih su čisto željezo i nikl; ostatak je pomiješan sa spojevima silicijum dioksida, elementa koji čini stijene. Svaki od većih metalnih asteroida sadrži ogromne količine željeza: mnogo više nego što se iskopa svake godine na Zemlji. Vesta, najsjajniji asteroid, ima vrlo neobičan sastav - napravljen je od vulkanskih stijena velike gustine.\nNaučnike veoma zanima od čega se sastoje asteroidi jer im to može pomoći da saznaju kako je nastao Sunčev sistem. Nekoliko svemirskih letjelica posjetilo je asteroide kako bi saznalo više o njima.\n4 Postoje li asteroidi izvan asteroidnog pojasa ?\nVećina asteroida se nalazi u asteroidnom pojasu, ali ne svi. Neki asteroidi kruže bliže Suncu, a mnogi asteroidi kruže iza Neptuna. Asteroidi koji se približavaju Zemlji nazivaju se Zemlji bliski asteroidi. Ponekad komadići asteroida udare u Zemlju, izgarajući u atmosferi kao meteor. Ako su dovoljno veliki, zaista bi mogli udariti u površinu i tada se zovu meteoriti.\nKentaur je mitska zvijer koja ima tijelo konja s ljudskom glavom i trupom umjesto glave i vrata konja. Postoje neki asteroidi u spoljašnjem Sunčevom sistemu koji se zovu Kentauri. Teško je reći da li je bilo koji Kentaur asteroid, kometa ili objekt Kuiperovog pojasa. Na primjer, prvi otkriveni Kentaur bio je Hiron (u grčkoj mitologiji važan kentaur). Ali neki naučnici misle da je to kometa, a ne asteroid. Zvanično se zove i asteroid 2060 Chiron i kometa 95P/Chiron!\nU većini slučajeva kada asteroid pređe putanju planete kao što je Jupiter, u nekom trenutku će asteroid ili udariti u planetu ili će biti bačen u drugom pravcu. Mnogi od malih mjeseci nekih planeta možda su nekada bili asteroidi koje je gravitacija planete uhvatila kada su se previše približili. Međutim, postoje dvije tačke duž orbite planete u kojima asteroid može bezbjedno da se zadrži. Oni se nalaze u tački jedne šestine (ili 60°) orbite ispred planete i na istoj udaljenosti iza planete. Ove lokacije se zovu Lagrangeove tačke i nalaze se tamo gdje je privlačenje Sunca jednako privlačenju planete (asteroid balansira baš kao akrobata koji hoda po užetu i ne dozvoljava da ga gravitacija povuče niti lijevo niti desno. Asteroidi koji se nalaze na ovim mjestima nazivaju se Trojanci i kreću se oko Sunca istom brzinom kao i planeta.\n5 Cerera\nCerera (ili Ceres) je velika patuljasta planeta poput Plutona koja se nalazi u polju asteroida. Razlika između Cerere i većine drugih patuljastih planeta je u tome što je i ona asteroid. Cerera je jedan od rijetkih asteroida koji su u obliku sfere (okrugla kao lopta) i možda ima malo leda ispod svoje prašnjave površine. Otkrio ga je 1801. godine Giuseppe Piazzi, koji je bio italijanski astronom.\n6 Neki poznati asteroidi\nCerera je prvi otkriveni i najveći asteroid u Sunčevom sistemu.\nAsteroid Ida ima svoj mjesec po imenu Daktil. Sada su pronađeni brojni asteroidni mjeseci.\nSljedeći članak: Jupiter\nde:Wikijunior Sonnensystem/ Asteroidengürtel\nen:Wikijunior:Solar System/Asteroid belt\nes:Wikichicos/Sistema_Solar/Cinturón_de_asteroides\nnl:Wikijunior:Zonnestelsel/Planetoïdengordel\npl:Wikijunior:Układ_Słoneczny/Pas_planetoid\nfi:Wikijunior_Aurinkokunta/Asteroidivyöhyke\nzh:Wikijunior:太阳系/小行星带", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Asteroidni_pojas", "word_count": 1339, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2676", "title": "Zeleno busenje", "text": "Zeleno busenje\nI\nBilo je to u petak, u predvečerje divna ljetnog dana. Sunce je istom zašlo, a nad maglajskim kućama hvatao se već suton. Uskim putićima, što vode iz pitome okoline u varoš, svaki čas prolazile hrpe gizdava ženskinja i vesele mladarije, vraćalo se iz obližnjih zaselaka kud je izišlo tog dana da se proveseli. Po kitnim se baščama kola vodila, pjesme orile, cika i vriska momaka razlijegala se na sve strane.\nMedu ovim skupinama vesele čeljadi išao stasit i tankovijast momak, i kao da je izbjegavao svakom društvu. Bio mlad, nausnice istom trgle; nešto crne masti, crna oka, žarka pogleda. Išao putićem, a misao mu nekud daleko lutala; no pred o čima mu neprestano lebdila slika lijepe Ajiše. Često bi osporio hod, zamislio se o onom čarobnom licu, osmjehu, onim divnim očima, umiljatu pogledu, a slatke njene rije či i sad mu zuje u ušima. To je prvo djevojče koje je Ahmetu palo na srce.\nAhmet je i dosad hodao kao i ostala mom čad, al' nikad da mu oko zapne za kojugod djevojku. Ali on nije ni nalik na današnju mla đariju. On hodao po mahalama, al' vazda skroman i stidan kao djevojka; nikad rije či, nikad one razuzdanosti kao u druge momčadi. Na prvi se mah vidjelo da je sin čuvenog Omer-efendije koji je nekad kasabom upravljao.\nKakav je bio Omer-efendija tako je i djecu svoju odgojio. Najstarijeg Mehmeda izu či i postavi pisarom kod kadije uz lijepu pla ću, srednji mu, Ahmet, iza njegove smrti svrši ruždiju i pade u tenzimat, a najmlađi, Alija, eno ga vazda prvi u nauci medu svojim drugovima. Kad ih je tako izveo na pravi put, onda je mirno legao u grob, ostavivši ih sijedoj hanumi koja se di čila s njima.\nNo majci je ipak najstariji, Mehmed-efendija, zadao dosta brige. Odgojen u zgodi, ostao iza oca u lijepu imanju, čijim se prihodom kuća uzdržavala kao malo koja u kasabi, a on, mlad, pao pod ajluk, pa se dugo naprovodio, momkovao, dok se\njedva oženi i smiri. Pa i sad, ve ć i otac, ne može da se otrese starih svojih drugova, i sad• često zađe s\nnjima kud na zelen, protefere či i proveseli se. Nikad on doduše nikom ne bi na putu, ja l' da kome rekne »crno ti u oku«, al' mati se za njeg bojala, kakav je današnji naraštaj.\nZato je sijeda hanuma bila u strahu i za Ahmeta, često govorila, da se i on ženi, al' Ahmet ni da čuje o tom. Da je tome bilo vrijeme to i on vidi, al' Ahmet... ta malo je onakvih, to su mnogi rekli: mladi, a opet uvi đao neurednost starijega brata. Razumio je maj činu bojazan, al' je bio ipak tvrdo uvjeren da on nikad ne će bratovim tragom. Sa svojom se ženidbom nije žurio jer je htio sam sobom da steče i namakne sve što mu treba, a u drugu ruku opet: Ahmet je bio svojih misli. Propustio je tolike\nlijepe prilike, za što ga je i mati korila, a samo da nade onu koja će mu bit u srcu, i kojoj će se i on svidati. U takoj je ženidbi on tražio sre ću svoju.\nSjutri dan Ahmet nije mogao odoljeti srcu da ne prođe ispod Muharemaginih prozora. Prolazio je on tuda i prije, al' prije se i ne ču da je Muharemagina Ajiša već djevojka na udaju. Pa i vidao je nekoliko puta, al' nikad mu se ne u čini onaka kakvu je vidje na jučerašnjem sastanku na Ibriševu brijegu. A kad je tu smotri, a ona stala izvan kola, nježna i umiljata, njemu je srce ja če zakucalo. Zbunio se u prvi mah, pa onda okrenuo se k njoj a ona... sva porumenila pa se sklonila za jednu drugaricu svoju. Tada joj se približio i... progovorili po nekoliko riječi. Ahmet joj pri polasku obećao da će je potražit sjutri dan kod ku će njezine.\nOd tog je dana Ajiša ispunjavala dušu njegovu. Jutrom bi bacio pogled u ku ću Muharemaginu a pred večer svakog dana kojasio se ispod njenih prozora. Doskora počeo i obnoć odilazit Ajiši pod prozor i ostajao do neko doba, a ljubav tiha i nježna sve čvršće spajala srca njihova.\n- Ah, ne znam kako bih ti kazao koliko si mi za srce prirasla! - govorio joj on jedanput.\n- Vjerujem ti, Ahmete! - odvra ćala ona al' vjeruj i ti meni!\n- Otkada smo ono prvi put progovorili, znaš...?\n- Onog dana nikad ne ću zaboravit!\n- Ja odonda vazda o tebi mislim!\nAhmetu se činilo da se njih dvoje nikad nijesu vidjeli da bi se ipak jedanput našli.\nI zima je bila na izmaku, a Ahmet nije propustio dana ili noći da ne vidi Ajišu, da ne progovori s njom koju rije č. Što koji dan, što koji sastanak, ljubav sve vruća, oni mislili, čeznuli jedno za drugim\n...\nII", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Zeleno_busenje", "word_count": 807, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2425", "title": "Latinski jezik", "text": "0.1 Ave! Dobro došli na wikiknjigu o latinskom jeziku gdje možete naučiti ovaj poznati povijesni jezik!\nOvo je jednostavan udžbenik koji će vam omogućiti lagano i jednostavno učenje latinskog jezika, bilo da ga već učite, morate naučiti ili ste slobodni entuzijast koji bi volio prevoditi latinske tekstove. Prije samog početka, poželjno je da znate gramatiku vlastitog jezika, i to vrste riječi, deklinacije i vremena; no to nije prijeko potrebno.\nLatinski jezik je jezik antičkih Rimljana kojeg su oni primili od Grka preko Etrušćana. Korijeni su mu u pokrajini Latium (Lacij), gdje je grad Rim i osnovan. Prestao je biti govoren propašću Rimskog carstva, no unatoč tome ostao je izuzetno očuvan. Jedna država ga koristi kao službeni jezik - Vatikan. Može se reći da je prozor u intelektualni svijet jer se gotovo svi europski jezici temelje na njemu i koristi se u medicini i biologiji.\nPrije svega treba reći da je drugačije učiti jezik sam i učiti uz učitelja. Težit će se da tekst bude jednostavan, pamtljiv i lako čitljiv. Čuvajte vid! Ukoliko doista želite započeti s učenjem, bilo bi poželjno da ispišete lekcije ukoliko vam je printer dostupan. Također pazite da prođete kroz sve lekcije, jer sve su lekcije međusobno povezane i potrebno je znati jednu da biste shvatili drugu lekciju.\n1 Plan rada\nUčenje je podjeljeno na cjeline (module) po nekoliko lekcija. Budući da je latinski jezik po pitanju vokabulara bogat, uz gramatiku učit ćemo riječi, kao i prevođenje tekstova. Učit ćemo postupno, jer jezik se ne može naučiti ''u jednom dahu'', a posebice ne i latinski jezik. Radi lakšeg razumijevanja, lekcije će biti povezane.\nUz podjelu na module, učenje će biti podijeljeno na temeljni dio i napredni dio. Možda će vam se, dok budete čitali plan rada, neki pojmovi učiniti nejasnima ili ćete postati nesigurni kad vidite koliko mnogo lekcija ima. No, ne brinite jer gradivo je relativno jednostavno i pamtljivo. Uz to, svaki gramatički pojam bit će pojašnjen na početku lekcije. Jedino na što trebate paziti je da ne brzate s gradivom, već odredite određeni dio dana za učenje i učite dnevno po lekciju ili dvije, jer tako će sve što naučite ''ostati u glavi''.\n1.1 Temeljni dio\nU temeljnom dijelu naučit ćemo sve vrste deklinacija, prezent i osnovni vokabular. Uz to naučit ćemo prevođenje i analizu rečenica.\n1.1.0.1 Prva cjelina-Uvod/Introductio\n1. Pismo i izgovor u latinskom jeziku (abeceda, izgovor i naglasak)\n2. Vrste i navođenje riječi (sve vrste riječi i načini navođenja)\n3. Što su deklinacije? (uvod u deklinacije; prva deklinacija)\n4. Uvod u glagolska vremena (uvod u vremena; prezent prve konjugacije)\n1.1.0.2 Druga cjelina\n1. Druga ili O-deklinacija (druga deklinacija - vrste)\n2. Druga konjugacija (prezent druge konjugacije)\n3. Analiza jednostavnih rečenica (kako raščlaniti i prevoditi rečenice)\n1.1.0.3 Treća cjelina\n1. Pridjevi prve i druge deklinacije (uvod u pridjeve)\n2. Treća deklinacija:suglasničke osnove (treća deklinacija i imenice suglasničkih osnova)\n3. Treća deklinacija:I-osnove (treća deklinacija i imenice I-osnova)\n4. Pridjevi treće deklinacije (pridjevi koji se dekliniraju po trećoj deklinaciji)\n5. Analiza rečenica (proširivanje znanja o analizi rečenica)\n6. Treća konjugacija (prezent treće konjugacije)\n7. Četvrta i peta deklinacija\n1.1.0.4 Četvrta cjelina\n1. Četvrta konjugacija (prezent četvrte konjugacije)\n2. Komparacija (stupnjevanje) pridjeva (pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva)\n3. Perfekt (prošlo vrijeme)\n4. Buduće vrijeme (futur prvi i drugi)\n5. Imperfekt i imperativ (vrsta prošlog vremena i zapovjedni način)\n6. Pluskvamperfekt i gerund (složeno prošlo vrijeme i glagolska imenica)\n7. Pasiv (trpni glagolski način sa oblicima; prezent, imperfekt i futur prvi)\n8. Pasiv II (pasiv perfekta, pluskvamperfekta i futura drugog)\n1.2 Napredni dio\n1.2.0.1 Prva cjelina\n1. Zamjenice\n2. Brojevi\n3. Prilozi\n4. Sintaksa rečenice", "subject": ["Jezici"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Latinski_jezik", "word_count": 620, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2134", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Saturn", "text": "Prethodni članak: Jupiter\nSaturn je šesta planeta u Sunčevom sistemu. Od Sunca je udaljen deset puta više nego Zemlja. Uz Jupiter, Uran i Neptun pripada grupi plinovitih divova, planeta vanjskog dijela Sunčevog sistema. Najpoznatije obilježje Saturna su planetarni prstenovi.\nSaturn odbija gotovo polovinu sunčeve svjetlosti koja ga obasjava (kaže se da mu je albedo 0,47). Jedan je od najsvjetlijih objekata na nebu (iza Sunca, Mjeseca, Jupitera i Venere) pa je zato i poznat od davnina. Kada ga posmatramo vide se pojasevi na površini, ali oni nisu tako šareni kao Jupiterovi. U atmosferi pušu jaki vjetrovi, a zbog magnetnog polja planete javlja se i polarna svjetlost, baš kao na Zemlji.\n1 Koliko je velika planeta?\nŠirina (prečnik) mu je oko 120.536 km i ima dosta veliku masu. Saturn je po veličini i masi druga planeta nakon Jupitera.\n2 Kakva je njena površina?\nSaturn je spljošten na polovima i proširen na ekvatoru, što je posljedica brze rotacije planete. Druge plinovite planete (Jupiter, Uran, Neptun) su također spljoštene, ali ne toliko kao Saturn. Uglavnom je napravljen od gasa i tečnosti. Možda ima malo jezgro od stijene i leda. Jedina je planeta u Sunčevom sistemu čija je prosječna gustina manja od gustine vode.\n3 Saturnovi prstenovi\nSaturn je poznat po svojim prstenovima koji ga okružuju u 7 pojaseva, označenih slovima A do G. Poznati su još od vremena kad je Galileo Galilej prvi upotrijebio teleskop da bi posmatrao nebo. Sastoje se od velikog broja stijena, željeznog oksida i leda. Dijelovi bliže Saturnu se okreću brže od onih daljih. Prstenovi su vrlo tanki (250.000 km široki i 1,5 km debeli). Razmaci između njih dobili su imena po slavnim naučnicima.\nPostoji veza između saturnovih prstenova i satelita. Neki od satelita su \"pastirski\", t.j. čuvaju prstenove, a neki su odgovorni za nastanak pukotina u prstenovima. Atlas, Prometej (Prometheus) i Pandora su pastirski sateliti. Pandora i Prometej \"čuvaju\" prsten F, a Pan se nalazi u Enckeovoj pukotini.\n4 Saturnovi mjeseci?\nSaturn ima 83 poznata satelita od kojih 53 imaju imena. Broj satelita vjerovatno nije potpun jer Saturnovi prstenovi smetaju u njihovom otkrivanju sa Zemlje.\nVeličina nekih Saturnovih mjeseci i veličina nekih komada leda u njegovim prstenovima su slične, što znači da nikada ne možemo znati tačan broj mjeseci. Saturnov najveći mjesec zove se Titan i dovoljno je velik da bude planeta za sebe! Mjesec Hiperion je jedino tijelo u Sunčevom sistemu za koje se zna da ima haotičnu rotaciju (nepravilnu).\n4.1 Pastirski mjeseci\nPostoje mali mjeseci u obliku krompira u ili blizu Saturnovih prstenova. Oni kontrolišu dijelove prstena svojom gravitacijom. Zbog toga se zovu pastirski mjeseci. Poznato ih je šest, a možda ih ima i više.\n4.2 Mimas\nMimas je uglavnom napravljen od vodenog leda s malom količinom stijena. Ima veliki krater za svoju veličinu koji se zove Herschel. Širina kratera je 130 km, a širina Mimasa oko tri puta veća. Krater čini da Mimas izgleda kao Zvijezda smrti iz filmova Star Wars.\n4.3 Enkelad\nEnkelad (Enceladus) je napravljen od leda. Gušći je od ostalih ledenih mjeseci. To sugerira da ima i nešto kamena unutra. Ima glatku površine, pukotine i nekoliko kratera. Glatka površina je dosta mlada. Tamošnji krateri su izbrisani u proteklih 100 miliona godina. Vodena para je pronađena na glatkom području oko južnog pola. Pukotine i žljebovi sugeriraju tektoniku sličnu Ganimedovoj. Pronađeni su i neki grebeni kao na mjesecu Evropa. To znači da možda postoje okeani ispod nekih oblasti Enkelada. Plimne sile iz Dione mogle bi pokretati neke od ovih aktivnosti. To je zato što Enkelad kruži oko Saturna dva puta za svaku Dioninu orbitu. Zbog toga Diona i Saturn privlače (vuku) Enkelad. Ovo je slično tome kako Evropa i Ganimed plimnim silama pokreću Ioove vulkane.\n4.4 Tetida\nTetida je ledeni mjesec koji ima mnogo kratera, uključujući ogromnog Odiseja koji je širok 400 km, a širinaTetide je nešto preko 1.000 km. Krater je postao spljošten jer ledeni materijal ne drži svoj oblik tako dobro kao kamen. Postoji i velika dolina koja se zove Ithaca Chasma. Duboka je 3 do 5 km, široka 100 km i duga 2000 km.\nPostoje dva mjeseca, Telesto i Kalipso, koji dijele Tetidinu orbitu. Telesto je ispred Tetide, a Kalipso je iza njega.\n4.5 Diona\nDiona je napravljena od puno leda i možda u njenom jezgru ima kamenja. Ima puno kratera. Krateri su spljošteni jer led ne drži njihov oblik tako dobro kao stijena. Jedna strana ima svijetle bijele linije koje su ustvari pukotine i lomovi na površini. Dva mjeseca dijele Dioninu orbitu. Helene je ispred Dione, a Polideuces je iza nje.\n4.6 Rea\nRea je ledeni mjesec sličan Dioni s malo stijene u jezgri. Ima mnogo kratera uglavnom na jednoj strani, a na drugoj strani ima svijetlo bijelih ledenih područja.\n5 Koliko traje godina na ovoj planeti?\nJedan Saturnov obilazak oko Sunca traje 29,35 zemaljskih godina.\n6 Koliko traje dan na ovoj planeti?\nJedno okretanje Saturna oko svoje ose traje oko 10 sati, 39 minuta i 25 sekundi.\n7 Koliko je jaka Saturnova gravitacija\nDa lebdite blizu vrhova oblaka Saturna, on bi vas povukao nadole sa silom samo malo jačom od sile Zemljine gravitacije. Efekti velike širini Saturna i njegove mase gotovo se međusobno poništavaju, čineći silu samo malo većom od zemaljske. Dakle, ako imate 50 kilograma na Zemlji, na Saturnu bi imali 53 kilograma.\n8 Po kome je planeta dobila ime?\nSaturn je dobio ime po rimskom bogu poljoprivrede i vremena žetve. Učio je ljude kako da uzgajaju biljke. Bio je Jupiterov otac. Subota u engleskom jeziku je nazvana po njemu. U grčkoj mitologiji poznat je kao Kronos.\n9 Od lega je načinjen Saturn\nSaturnova unutrašnjost je slična Jupiterovoj i sastoji se od jezgre od kamena i leda, koja je 20 puta veće mase od Zemljine. Oko jezgre se omotava sloj metalnog vodika, pa onda sloj gasovitog vodika. Metalni vodik, nazvan tako zbog svojstava koje vodik poprima pri velikom pristiku, je mnogo dublje nego što je to slučaj kod masivnijeg Jupitera. Saturn je po sastavu 75% vodik i 25% helijum, s tragovima vode, metana i amonijaka. Taj sastav približno odgovara sastavu prvobitnog oblaka od kojeg je i nastao Sunčev sistem.\n10 Historija istraživanja\nSaturn su do sada posjetile 4 letjelice: Pioneer 11 (1979)., Voyager 1 (1980.), Voyager 2 (1981.) te Cassini-Huygens. Letjelica Cassini ušla je 1. jula 2004. u orbitu oko Saturna i počela 4-godišnju misiju istraživanja Saturna, njegovih prstenova, magnetosfere i satelita. Cassini nosi sondu Huygens koja će početkom 2005. biti bačena u atmosferu Saturnovog najvećeg satelita Titana.\n11 Planeta Saturn u romanima i filmovima\nSaturn se rijetko pojavljuje kao središte radnje, ali su zbog prstena njegove slike popularne kao pozadina u mnogim filmovima.\n* 2001: Odiseja u svemiru (1968) Arthura C Clarkea - Saturn i njegov sistem su središte radnje umjesto Jupitera.\n* Saturn 3 (film) iz (1980) - većinom se događa u Saturnovom sistemu.\nSljedeći članak: Uran\nar:ويكي الأطفال:نظام شمسي/زحل\nde:Wikijunior_Sonnensystem/_Saturn\nen:Wikijunior:Solar System/Saturn\nes:Wikichicos/Sistema_Solar/Saturno\nfr:Wikijunior:Système_solaire/Saturne\nnl:Wikijunior:Zonnestelsel/Saturnus\npl:Wikijunior:Układ_Słoneczny/Saturn\nfi:Wikijunior_Aurinkokunta/Saturnus", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Saturn", "word_count": 1174, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1909", "title": "Osnove Španskog jezika/Brojevi", "text": "Dvije osnovne vrste brojeva su glavni brojevi i redni brojevi. Osim te dvije vrste ovdje ćemo spomenuti i razlomke.\n--------\n30...........\n--------\nNapomena: brojevi do trideset se mogu pisati kao jedna riječ (kao što je navedeno u gornjim primjerima). Brojevi preko trideset se pišu tako što se navede desetica zatim veznik y i onda jedinica.\nPrimjer:\n* 58 cincuenta y ocho\n* 92 noventa y dos\n* 47 cuarenta y siete\n1 Redni brojevi\n----------------\nU govoru se obično koristi samo prvih dvanaest rednih brojeva, a od tog broja naviše toga uobičajeno je koristiti glavne brojeve.\n2 Razlomci\nAko vam treba jos nesto,obavezno nam se obratite.Hvala na paznji.", "subject": ["Osnove Španskog jezika"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Osnove_%C5%A0panskog_jezika/Brojevi", "word_count": 104, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2882", "title": "Turski jezik", "text": "1 Uvod\nTekst koji slijedi je tečaj čiji je cilj pružiti jedno osnovno znanje modernog turskog jezika.\nIzlaganje počinje općim opisom karakteristika turskog jezika i ukazivanjem na značajne elemente koji ga razlikuju od drugih jezika. Zatim smo obradili pet glavnih tema: fonetika, pravopis, morfologija, skladnja i leksik.\nU dodatku se detaljno raspravlja o nekim specifičnim osobitostima i zanimljivostima. Na primjer, za srpskohrvatske govornike svakako može biti zanimljiv lista turskih riječi asimiliranih u srpskohrvatski jezik.\nNa kraju je data bibliografija tekstova na kojima se temelji tečaj, kao i pomoćna bibliografija tekstova korisnih za nastavak učenja i postizanje dubljeg znanja.\n:: Osobine turskog jezika\n# Fonetika\n# Pravopis\n# Morfologija\n# Skladnja\n# Leksik\n:: Dodatak\n:: Literatura\n:: Autori i prava", "subject": ["Jezici"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Turski_jezik", "word_count": 111, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2426", "title": "Latinski jezik/Vrste i navođenje riječi", "text": "1 Uvod\nU našoj gramatici postoje promjenjive i nepromjenjive vrste riječi, kao i u latinskom jeziku. Imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice i brojevi su promjenjive, a prilozi, prijedlozi, veznici i uzvici nepromjenjive vrste riječi. Svaku od ovih vrsta ćemo posebno i detaljno obraditi. A evo kao se to kaže na latinskom jeziku:\nKod nas, Latinski jezik,\nImenice, Substantiva\nGlagoli, Verba\nPridjevi, Adiectiva\nZamjenice, Pronomina\nBrojevi, Numeralia\nKod nas, Latinski jezik,\nPrilozi, Adverbia\nPrijedlozi, Praepositiones\nVeznici, Coniuctiones\nUzvici, Interiectiones\nVrste riječi u latinskom jeziku obavljaju istu funkciju kao i kod nas. Imenice su sve one riječi koje označavaju bića, stvari i pojave. Glagoli su sve one riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje. Pridjevi su sve one riječi koje označavaju kakvo je što, od čega je što i pripadnost čega čemu/komu. Zamjenice su vrste riječi čija je namjena zamjenjivanje imenica. Brojevi su riječi koje govore što je koje po redu, količinu čega i po koliko puta je nešto.\nPrilozi označavaju način, prijedlozi označavaju lokaciju u rečenici, veznici su riječi koje povezuju dvije ili više rečenica i uzvici su kratke čestice kojima se izriče dozivanje ili izvikivanje.\n2 Kako navesti riječi?\nU latinskom jeziku riječi se navode ovisno o vrsti. Kod nas, kad bi vas neki stranac upitao kako se nešto kaže ili zove, vi biste mu naveli samo nominativ tražene riječi. No, u latinskom to nije slučaj. Zašto? Upravo zato što je latinski jezik gramatički bogat, jer postoje različiti načini sklonidbe imenica i konjugacije glagola. Stoga da bi se izbjegli problemi, npr. kako deklinirati koju imenicu ili konjugirati glagol, navodi se više oblika iste riječi da bi se ta riječ prepoznala. Pogledajmo kako ćemo navesti neke vrste riječi (zasada je potrebno znati samo kako se navode imenice i glagoli).\n2.0.0.1 1. Imenice\nImenice ćemo navoditi tako što ćemo uz nominativ jednine navoditi i genitiv jednine, rod date imenice te prijevod. Pogledajmo neke primjere:\nSilva, silvae, femininum-šuma ili skraćeno silva, -ae f. šuma\nVidimo da je riječ silva nominativ jednine, silvae genitiv jednine, femininum rod imenice (o čemu ćemo više učiti u lekciji koja govori o prvoj deklinaciji) i prijevod riječi - šuma. Pogledajmo još neke primjere:\nstella, -ae f. zvijezda\nnauta, -ae m. mornar\nagricola, -ae m. seljak\nlac, -tis n. mlijeko\nfortitudo, -dinis f. hrabrost\n2.0.0.2 2. Glagoli\nDok ne naučimo sve oblike glagolskih vremena, glagole navodimo tako što navedemo prvo lice jednine prezenta danog glagola, zatim navedemo infinitiv glagola ili broj konjugacije te dodamo prijevod. Pogledajmo neke primjere:\namo, amare (1) voljeti\ndo, dare (1) dati\ndoceo, docere (2) podučavati\nmoneo, monere (2) opominjati\nlego, legere (3) čitati\nfallo, fallere (3) varati\naudio, audire (4) čuti, slušati\npunio, punire (4) kazniti\n3 Naučili smo\nU ovoj smo lekciji naučili:\n- što su vrste riječi,\n- koje su sklonjive (promjenjive), a koje nisu,\n- kako se navode imenice i glagoli.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Latinski_jezik/Vrste_i_navo%C4%91enje_rije%C4%8Di", "word_count": 473, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2558", "title": "Bosansko-Azerski Razgovor", "text": "Zdravo!\n''Salam!''\nDobro jutro!\n''Sabahınız xeyir!''\nDobar dan!\n''Gününüz xeyir!''\nDobro veče!\n''Axşamınız xeyir!''\nLaku noć!\n''Gecəniz xeyir!''\nKako ste?\n''Necəsiniz?''\nDobro sam, hvala.\n''Yaxşıyam, təşəkkür edirəm.''\nVi kako ste?\n''Siz necəsiniz?''\nKako se zovete?\n''Adınız nədir?''\nJa se zovem ...\n''Mənim adım ...''\nDrago mi je.\n''Çox şadam.''\nKoliko imate godina?\n''Neçə yaşınız var?''\nImam trideset godina.\n''Otuz yaşım var.''\nKoja je vaša struka?\n''Peşəniz nədir?''\nJa sam učenik.\n''Mən tələbəyəm.''\nJa sam nastavnik.\n''Mən müəlliməm.''\nJa sam doktor.\n''Mən həkiməm.''\nKoja je vaša nacionalnost?\n''Hansı millətdənsiniz?''\nTurčin sam.\n''Türkəm.''\nBošnjak sam.\n''Bosniyalıyam.''\nMnogo vam hvala.\n''Sizə çox təşəkkür edirəm.''\nNema na čemu.\n''Deyməz.''", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Bosansko-Azerski_Razgovor", "word_count": 103, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2439", "title": "Latinski jezik/Što su deklinacije?", "text": "Nepotrebne pizdarije a stvarno\n1 Uvod\nU prošloj lekciji naučili smo da su imenice (''substantiva'') riječi koje označavaju bića, predmete i pojave. Kao i kod nas, i u latinskom jeziku imenice su sklonjive po padežima. Uz to, skoro svaka imenica ima jedninu i množinu te tri roda, muški (''masculinum''), ženski (''femininum'') i srednji rod (''neutrum''). No, sklonidba nije u potpunosti slična našoj. U latinskom jeziku postoji pet načina dekliniranja (sklonidbe) - to su deklinacije. Svaka promjenjiva riječ pripada određenoj deklinaciji i samo se po njoj može sklanjati. Ponovimo ukratko našu deklinaciju:\nJednina, Množina\nN. ptica, N. ptice\nG. ptice, G. ptica\nD. ptici, D. pticama\nA. pticu, A. ptice\nV. ptico, V. ptice\nL. ptici, L. pticama\nI. pticom, I. pticama\nLatinski, kao i svaki flektivni jezik (jezik koji poznaje padeže) ima određene gramatičke norme, ali i iznimke od tih normi. Kako budemo podrobnije učili deklinacije, nailazit ćemo na određene imenice koje imaju posebnu deklinaciju.\nLatinskih padeža ima 6, s time da posljednji padež ablativ ima ulogu naših lokativa i instrumentala.\n2 Prva ili a-deklinacija\nOvom se deklinacijom sklanjaju isključivo imenice ženskog roda, s time da postoji i nekoliko imenica muškog roda koje imaju ovu deklinaciju. Naziva se još i a-deklinacijom iz razloga što osnova imenica ove deklinacije završava na -a.\nNapomena: bitno je dobro zapamtiti sve nastavke koje nadalje budemo učili, kao i ostatak gramatike ukoliko želite steći određenu razinu tečnosti u ovom jeziku. Najbolja metoda za ovo je da izdeklinirate neke imenice ove deklinacije i usporedite s našom deklinacijom imenica na -a u ovom slučaju.\n2.1 Deklinacija\nPogledajmo nastavke ove deklinacije na primjeru imenice terra, -ae f. zemlja.\nPadež, Jednina, Množina\nN, terra, terrae\nG, terrae, terrarum\nD, terrae, terris\nA, terram, terras\nV, terra, terrae\nAbl., terra, terris\n2.2 Osnovni vokabular\nPromotrimo nekoliko riječi ove deklinacije te njihova značenja:\n* silva, -ae f. šuma\n* rosa, -ae f. ruža\n*poeta, -ae m. pjesnik\n*agricola, -ae m. seljak, ratar\n*stella, -ae f. zvijezda\n*nauta, -ae m. mornar\n3 Iznimke i specifičnosti\nPostoji nekoliko imenica ove deklinacije koje imaju određene karakteristike.\n*Imenica familia (obitelj) ima stari genitivni nastavak -as kada je u vezi s imenicama pater i mater. Dakle, bit će pater familias (otac obitelji, domaćin).\n*Imenica dea (božica) ima dativ i ablativ na -abus jer postoje druge imenice koje bi u tim padežima pokazivale iste oblike.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Latinski_jezik/%C5%A0to_su_deklinacije%3F", "word_count": 389, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1959", "title": "Ekonomija/Temeljni problemi ekonomske organizacije", "text": "Svako ljudsko društvo, bilo da se radi o robovlasničkoj državi ili savremenoj kapitalističkoj zemlji, mora se suočiti sa tri osnovna ekonomska problema i riješiti svaki od njih. Ti problemi su:\n*''Šta proizvoditi''?\n*''Kako proizvoditi''? i\n*''Za koga proizvoditi''?\n0.1 Šta proizvoditi\nŠta proizvesti i u kojim količinama, te koliko od svakog dobra proizvesti i u kojim omjerima? Te kada proizvoditi? Trebaju li se danas proizvoditi jakne ili kolači? Da li nam treba malo veoma kvalitetnih jakni ili se trebamo bazirati na proizvodnju mnogo manje kvalitetnih ali jeftinijih kolača? Drugo je pitanje, da se trebamo bazirati na proizvodnju peći, kako bi smo sutra mogli proizvesti više kruha, znači odložiti tekuću potrošnju danas, odnosno ulagati u kapitalne investicije.\n0.2 Kako proizvoditi\nKako proizvoditi i ko će proizvoditi je drugo veliko pitanje. Ekonomija jedne zemlje mora odgovoriti na problem da li se treba npr. baviti poljoprivredom ili treba više ulagati u škole za prehrambene inžinjere? I jedno i drugo ima svoje prednosti i nedostatke. Zatim su tu nedoumice o izvorima proizvodnje, npr. da li koristiti jeftinu energiju dobivenu iz uglja, koja mnogo zagađuje ili se bazirati na opasnu ali (relativno) čistiju nuklearnu energiju.\n0.3 Za koga proizvoditi\nTreće pitanje glasi: Za koga sav ovaj trud? Ko će pobrati sav šlag? Ili formalno rečeno, kako će se nacionalni proizvod raspodijeliti na mnogobrojne porodice sa različitim željama i potrebama? Hoćemo li na kraju dobiti društvo sa malobrojnim bogatašima i masom gladnih i siromašnih? Ili ćemo imati socijalnu pravdu i pravednu raspodjelu bogatstva?\nSvako društvo, počev od primitivnog plemena do modernih kapitalističkih zemalja, svako na svoj način, pristupa ovim problemima i drugačije ih. Teorija ekonomije se trudi da prouči načine i sisteme rješavanja tih problema koji su razvijani kroz historiju, te da ih razvije i predloži načine za njihovu primjenu u praksi.\n1 Ulazi i izlazi\nEkonomskim pojmovima izraženo, tri nabrojane ekonomske nedoumice se svode na izbor između ''ulaza'' (engl.: input) i ''izlaza'' (engl.: output) privrede.\n1.1 Ulazi\nUlazi su robe i proizvodi (sirovine) koje koriste preduzeća u procesu proizvodnje. Preduzeća koriste postojeću tehnologiju, da bi pomoću nje, kombinirali ulaze i proizveli izlaze (robu i proizvode koje kasnije prodaju). Ulaze možemo podijeliti u tri široke kategorije:\n*zemlju (zemljište)\n*rad (radnu snagu) i\n*kapital (trajna dobra, oprema i sl.)\n1.1.1 Zemljište\nZemlja odnosno prirodni resursi predstavljaju dar prirode koje čovjek koristi od davnina za svoje potrebe. U njih se ubrajaju zemlja koja se iskorištava u poljoprivredi, zemlja na kojoj su izgrađene kuće, preduzeća, pogoni, zgrade i putevi, auta zatim, energetski resursi: nafta, plin, vjetar i drugi, te rudna bogatstva, voda, zrak i mnoga druga.\n1.1.2 Radna snaga\nRad se sastoji od čovjekovog radnog vremena provedenog proizvodeći robe i proizvode, radeći u fabrikama automobila, obrađujući zemlju, držeći predavanja na fakultetu ili praveći ćevape. Postoje stotine i hiljade različitih zanimanja kojima se čovjek bavi, za koja su potrebni različiti nivoi znanja i obrazovanja. Rad je najvažniji i najuobičajeniji ulaz u savremenoj industriji.\n1.1.3 Kapital\nKapitalne resurse čine stalna dobra privrede, proizvedena s namjerom da služe u proizvodnji drugih dobara. Najjednostavniji primjer kapitalnog dobra predstavlja čekić. Da bi se on proizveo potrebno nam je drvo i željezo odnosno prirodni resursi. Zatim se potrebno uložiti truda i rada, da bi se na kraju dobio čekić, kao halat u proizvodnji mnogih drugih proizvoda i dobara. Kapitalna dobra čine mašine, putevi, računari, kamioni, željezare, automobili, valjci i još hiljade drugih. Akumulacija specijalnih kapitalnih dobara je bitan proces ekonomskog razvoja svake zemlje.\n1.2 Izlazi\nIzlazi (dobra, proizvodi, usluge) su različite korisne robe i usluge koje se ili troše ili upotrebljavaju za daljnju preradu i proizvodnju. Ako zamislimo proizvodnju pizze, znamo da su nam potrebni voda, brašno, sir, salama, sos od paradajza, tepsija i pećnica, te eventualno neko ko će nam napraviti pizzu (stručna radna snaga). Sve nabrojano predstavlja ulaze. Ukusna i sočna pizza predstavlja izlaz.\n2 Vrste privrednog uređenja\nAko se sad vratimo na ranije objašnjenje o tri osnovna problema ekonomije: 1. Koje izlaze proizvoditi?, 2. Kako ih proizvoditi i u kojim količinama? i 3. Za koga proizvoditi izlaze i kako ih raspodijeliti?; dolazimo do podjele privrednih uređenja jedne zemlje kroz historiju čovječanstva. U najranijim zajednicama, običaji i tradicije su upravljali svakim oblikom ponašanja čovjeka kao pojedinca. Šta, kako i za koga se odlučivalo tradicijom koja je prenošena s koljena na koljeno. U starom Egiptu, sinovi su bez razmišljanja nasljeđivali zanimanje od oca. U modernim privredama, običaji se ne mogu dovoljno brzo prilagođavati oblicima proizvodnje koji se izuzetno brzo mijenjaju. Različita društva se suočavaju s potrebama za mijenjanjem preko alternativnih ekonomskih sistema. Danas se gotovo sve državne privrede mogu svrstati u jednu od dvije kategorije.\n2.1 Komandna privreda\nTo je vrsta privrede u kojoj vlada (strukture vlasti, administracija) donosi gotovo sve odluke o proizvodnji. Takva vrsta privrede, koja je bila raširena u Istočnoj Evropi, Sovjetskom Savezu, Kini, Balkanu i još nekim zemljama, je zasnovana na principima državne vlasti nad sredstvima za proizvodnju (državna preduzeća), te država upravlja operacijama preduzeća u gotovo svim sektorima. Danas je ova vrsta privrede u izumiranju, najvećim dijelom zbog propasti komunističkih zemalja i njihovoj tranziciji u kapitalizam.\n2.2 Tržišna privreda\nU SAD-u i većini demokratskih zemalja Zapada, većina ekonomskih pitanja se rješava putem slobodnog tržišta. Zbog toga se taj sistem zove i ''tržišna privreda''. U tom sistemu, pojedinci i preduzeća donose odluke, vođeni svojim sopstvenim interesom, prilagođavajući se uslovima okoline, zakonske regulative, sistema cijena, profita i rizika, inicijativa i nagrada. Preduzeća iz svog interesa najčešće proizvode one proizvode koji donose najveće profite, tehnikama proizvodnje koje najmanje koštaju. Nivo potrošnje određuje, preko interesa i potreba pojedinaca, ko i kako se troše plate i lična primanja i dohoci od vlasništva. Ovim sistemom, svaki pojedinac se rukovodi svojim ličnim interesom, a kao suma svih interesa dobiva se veoma efikasan, učinkovit i razrađen sistem tržišta koji reguliše sva tri ekonomska pitanja: šta, kako i za koga.\nIako su većina današnjih privreda uglavnom tržišne, nepostoji nigdje na svijetu, privreda koja je potpuno tržišna, u kojoj nema nimalo utjecaja države i vlade. Tržišna ekonomija koja se najviše približila ovoj idealnoj tržišnoj privredi je ekonomija Engleske u toku 19. vijeka. Kasnije se, zbog velikih kriza koje su pogodile mnoge zemlje, u ekonomske odluke malo po malo miješala i vlada. Vlada sada donosi zakone i pravila koja reguliraju ekonomski život, pruža usluge obrazovanja i policije, te reguliše probleme zagađivanja i pravila ponašanja preduzeća. Čak i danas najveća komunistička (i komandna) privreda svijeta - Kina, nije u potpunosti komandna, već sve veću ulogu igraju privatni vlasnici preduzeća koji donose lične odluke o proizvodnji i potrošnji.\n3 Novac\nHistorijskim razvojem ljudske civilizacije i specijaliziranjem ljudi na određene oblasti privrede, došlo je i do potrebe da se proizvedena dobra razmjene. Naprimjer, drevni poljoprivrednici su se specijalizirali za uzgoj hrane, a drevni kovači na izradu alata za obradu zemlje. Svoje proizvode su mogli mijenjati (trampiti) direktno jedan od drugog. Kako se taj proces usložnjavao, počele su se koristiti određene robe koje su vršile funkciju univerzalnog sredstva za razmjenu. Među svim tim robama, zlato i srebro su ostali gotovo do danas. Vrlo brzo, drevne civilizacije i carstva počela su od plemenitih metala kovati kovanice, koje su prvi oblik današnjeg novca. Danas su u cijelom svijetu u opticaju papirne novčanice i kovanice koje imaju sve funkcije novca. U novije vrijeme, iz novca su izvedeni i brojni novčani agregati. Tako se naprimjer umjesto novcem može plaćati čekovima, kreditnim karticama i slično, a svi ti agregati i dalje imaju podlogu u novcu. Funkcija novca osim što olakšava razmjenu dobara i usluga, služi i kao sredstvo tezaurisanja bogatstva (štednje).\nModerna ekonomska teorija posmatra novac kao i svaku drugu vrstu robe. Kao i druge robe, novac se također može zamjenjivati jedan za drugi. To je naročito izraženo u zamjeni raznih stranih valuta jednu za drugu. Također, novac može i izgubiti na vrijednosti, tako da se za istu količinu novca u određenom vremenskom periodu ne može dobiti ista količina roba, nego znatno manja. Takva pojava naziva se inflacija. Postoji i suprotna pojava, kada se nakon određenog perioda za istu količinu novca dobija veća količina roba, a naziva se deflacija. Naprimjer tokom 1930tih i Velike depresije novac je enormno izgubio na vrijednosti, uz veliki rast stope nezaposlenosti. Novac također može izgubiti vrijednost i zbog prirodnih nesreća u toj zemlji ili zbog izbijanja rata.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Ekonomija/Temeljni_problemi_ekonomske_organizacije", "word_count": 1376, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2430", "title": "Latinski jezik/Pismo i izgovor u latinskom jeziku", "text": "Haljina\n1 Uvod. Pismo\nKao i svaki jezik, latinski jezik ima svoju abecedu i pravila pisanja i izgovaranja. Abeceda latinskog jezika ima ukupno 24 slova i šest dvoglasa (diftonga). Pisali su samo velikim slovima (kako se može vidjeti i na rimskim natpisima), a mala slova su nastala preoblikovanjem velikih slova pri brzom pisanju. Velikim početnim slovom se, uz prvu riječ u rečenici i imenice, pišu i pridjevi izvedeni iz imenica (na primjer, Roma - Rim; Romanus - rimski). Glasovi se dijele ovako:\nSamoglasnici: A, O, U, I, E, Y.\nSuglasnici: B, C, D, F, G, H, K, L, M, N, P, Q, R, S, T, V, X, Z.\nDvoglasi: AE, OE, AU, EI, EU, UI.\n2 Izgovor\nU svim riječima samoglasnik ispred drugog samoglasnika redovno je kratak (''Vocalis ante vocalem brevis est''). Postoje dva tipa izgovora, i to klasični (izgovor koji se koristio do kraja antike) i tradicionalni (očuvao se tradicijom; taj ćemo izgovor obrađivati). Postoje određene razlike u ova dva izgovora, npr. riječ rosa (ruža) po klasičnom izgovoru se izgovara kao ''rosa'', a po tradicionalnom kao ''roza''. I jednom i drugom načinu izgovora zajedničko je ovo:\n- i na početku riječi pred samoglasnikom izgovara se kao j (na primjer, ''iam'' - jam; ''iustus'' - justus) a u srednini riječi među samoglasnicima izgovara se kao ij (''maior'' - maijor).\n- y se redovno izgovara kao naše i, na primjer u riječima ''Syria'' i ''Byzantinus''.\n- x se izgovara kao ks, na primjer u riječima ''lex'' ili ''pax''.\n- c se ispred slova A, O i U te ispred suglasnika izgovara kao k (npr. ''caput'' - kaput, ''cura'' - kura), a u ostalim slučajevima se izgovara kao c (npr. u riječi ''centum'').\n- ch se izgovara kao h, na primjer u riječima ''schola'' i ''machina''.\n- ph se izgovara kao f, na primjer u riječima ''Delphi'' i ''Phillipus''.\n- qu se izgovara kao kv, kao u riječi ''aqua''.\n- ngu se izgovara kao ngv, na primjer u riječi ''lingua''.\n- su se izgovara kao sv, na primjer u riječi ''suavis''.\n- Slova Y i Z nalaze se uglavnom u riječima koje su preuzete iz starogrčkog jezika. Slovo S se redovno izgovara kao Z.\n- Slog ti se pred vokalom izgovara kao ci, na primjer u riječima ''ratio'' i ''natio''. No, kao ti se izgovara ukoliko su pred tim slogom slova S, T i X, na primjer u riječima ''bestia'', ''mixtio'' i ''Vettius'', te u riječima koje su preuzete iz grčkog jezika.\n3 Naglasak\nU latinskom jeziku svaka riječ osim enklitika ima određeni naglasak. U riječima koje su građene od dva sloga, naglasak se nalazi na prvom slogu (kao u riječima ''amo'' i ''mater''). Ako je riječ trosložna i višesložna, tada je naglašen pretposljednji slog u riječi ukoliko je dug (kao u riječima ''monebam'' i ''legetus''), a ako je pretposljednji slog kratak, tada se naglasak nalazi na trećem slogu od kraja, kao u riječima ''roboris'' i ''dormientibus''.\nA kako ćemo odrediti kad je slog dug, a kad nije? Slog je obično dug ukoliko se u njemu nalazi dugi samoglasnik, npr. samoglasnik A; kad se u njemu nalazi neki od dvoglasa; ako iza kratkog samoglasnika slijedi dva ili više suglasnika, te kada iza kratkog samoglasnika se nalazi složeni suglasnik. No, postoji iznimka za ovo pravilo! Ukoliko se enklitike -que, -ne i -ve spoje sa određenom riječi, tada riječ s kojom se enklitika spojila ima naglasak na svom zadnjem slogu, na primjer kod riječi ''terraque'' i ''populusque''.\n4 Naučili smo\nU ovoj smo lekciji naučili podjelu glasova, kako se pojedini glasovi izgovaraju i pravila naglaska u riječima.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Latinski_jezik/Pismo_i_izgovor_u_latinskom_jeziku", "word_count": 575, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2876", "title": "Silotski jezik", "text": "Ova knjiga govori o jeziku Siloti. Siloti se uglavnom govori u Indiji, Bangladešu, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama. Sylheti je jedinstven indoarijski jezik.\n1 Abeceda\n/a/, /i/, /ʊ/, /ɛ/, /ɔ/\n/a/, /i/, /ʊ/, /ɛ/, /ɔ/\n/xɔ/, /xɔ́/, /ɡɔ/, /ɡɔ́/, /ŋɔ/\n/sɔ/, /sɔ́/, /zɔ/, /zɔ́/,\n/ʈɔ/, /ʈɔ́/, /ɖɔ/, /ɖɔ́/,\n/t̪ɔ/, /t̪ɔ́/, /d̪ɔ/, /d̪ɔ́/, /nɔ/\n/fɔ/, /fɔ́/, /bɔ/, /bɔ́/, /mɔ/\n/ɾɔ/, /lɔ/, /ɽɔ/, /ʃɔ/, /ɦɔ/", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Silotski_jezik", "word_count": 67, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1887", "title": "Latinske izreke/Izreke", "text": "Prethodni članak: Uvod\nLatinske izreke\n*Ab Iove principium - (Od Jupitera početak - doslovno zn.). Počnimo sa najvažnijim\n*Acta est fabula - Predstava je završena - Svetonije pripisuje Avgustu\n*Ad kalendas Graecas - O grčkim kalendama (nikada)\n*Ad litteram - Doslovno\n*Alea iacta est - Kocka je bačena - Svetonije pripisuje Cezaru\n*Amor vincit omnia - Ljubav sve pobjeđuje\n*Amicus certus in re incerta cernitur - Pravi se prijatelj poznaje u nevolji\n*Ancoras tollere - Dići sidra; odmagliti\n*Anima candida - Čista (poštena) duša\n*Ante meridiem - Prije podne\n*Arbiter elegantiae - Sudija otmjenosti\n*Ars longa, vita brevis - Umjetnost je duga, a život kratak\n*Ars poetica - Pjesništvo\n*Asinus asinum vricat - Magarac magarca gladi\n*Audaces fortuna iuvat - Hrabrima pomaže sreća - Vergilije\n*Audiautur et altera pars - Neka se čuje i druga strana\n*Aurora musis amica est - Zora je muzama prijateljica\n*Ave Caesarae, morituri te salutant! - Zdravo, Cezare, umirući (oni koji će umrijeti) te pozdravljaju\n*Bellum omnium in omnes - Rat sviju protiv svih\n*Vene vixit qui bene latuit - Dobro je živio ko je neopažen živio - Rene Dekart\n*Bibere humanum est, ergo bibamus - Piti je ljudski, zato pijmo\n*Bovi imponere clitellas - Volu staviti samar\n*Casus belli - Povod za rat, događaj koji opravdava rat\n*Certo certius - Sigurnije od sigurnoga\n*Cetĕrum censeo Carthagĭnem esse delendam - \"Uostalom, smatram da Kartagu treba razoriti.\" (Marko Porcije Katon Stariji; svaki svoj govor u senatu, neovisno o temi, završavao tom rečenicom).\n*Ceterum censeo - Danas se govori ''Ceterum censeo'', kad netko nešto uporno zahtjeva. Pita li se nekoga za njegov ''Ceterum censeo'', pita ga se koji mu je važan cilj ili ciljevi u njegovom životu.\n*Citius, altius, fortius! - Brže, više, jače!\n*Claude os, aperi oculos! - Ćuti i gledaj!\n*Cogito, ergo sum - Mislim, dakle jesam (Mislim, dakle postojim) - Rene Dekart\n*Condicio sine qua non - Uslov bez koga je nešto nemoguće (Jedino pod tim uslovom)\n*Cornix cornici oculos non effodiet - Vrana vrani oko ne vadi\n*Cornu copiae - Rog izobilja\n*Credo ut intelligam! - Vjerujem da bih spoznao\n*Cui bono? - U čiju korist?\n*Cuiusvis hominis set errare - Svaki čovjek mora da griješi\n*Cum grano salis - Sa zrnom soli - ima skrivena poruka o kojoj treba razmisliti\n*De gustibus non disputandum est - O ukusima ne vrijedi raspravljati\n*Deus ex machina - (Bog iz mašine - doslovno zn.). Neočekivano rješenje\n*Diem perdidi - Izgubio sam dan\n*Dies diem docet - Dan dan poučava. Iz dana u dan uči!\n*Divide et impera - Zavadi pa vladaj\n*Divitiarum et formae gloria fluxa est - Krhka je slava bogatstva i zlata - Salustije\n*Dixi et salvavi animam meam - Rekoh i spasoh svoju dušu\n*Domine, domine domine sunt - Gospodine, da li su gospođe kod kuće? (igra riječi)\n*Dubito ergo cogito, cogito ergo sum - Sumnjam dakle mislim, mislim dakle postojim Rene Dekart\n*Dulce cum utili - Ugodno sa korisnim\n*Dulce enim etiam nomen est pacis - Slatko je već i ime mir - Ciceron\n*Dum spiro spero - Dok dišem (živim), nadam se\n*Dura lex sed lex - Tvrd je zakon ali je zakon\n*Eppur si muove! - Ipak se okreće! - Galileo Galilej\n*Equi donati dentes non inspiciuntur - Poklonjenom konju se u zube ne gleda\n*Errare humanum est - Ljudski je griješiti\n*Ex nihilo nihil fit - Iz ničega ništa ne nastaje\n*Ex tempore - Odmah, smjesta\n*Experientia docet - Iskustvo poučava - Vergilije\n*Fama volat! - (Glas leti! - doslovno zn.). Vijest se brzo širi\n*Fas est et ab hoste doceri - I od neprijatelja treba učiti\n*Festina lente! - Požuri polako!\n*Fide, sed cui, vide! - Vjeruj, samo pazi kome vjeruješ\n*Finis coronat opus - Konac djelo krasi\n*Fortasse erit, fortasse non erit - Možda će biti, možda neće biti\n*Gloria in excelsis Deo et in terra pax hominibus bonae voluntatis - Slava Bogu i na Zemlji mir ljudima dobre volje\n*Gratia gratiam parit! - Ljubav rađa ljubav!\n*Hanibal est ante portas - (Hanibal je pred vratima - doslovno zn.). Nastupila je opasnost.\n*Historia magistra vitae est - Historija je učiteljica života\n*Hoc loco - Na ovom mjestu (ovde)\n*Hodie mihi, cras tibi - Danas meni, sutra tebi\n*Homo sui iuris - Samostalan, nezavistan čovjek\n*Homo homini lupus est - Čovjek je čovjeku vuk\n*Honores mutant mores - Počasti mijenjaju ponašanje (navike)\n*Ibis redibis numquam in bello peribis - Zavisno od akcenta pri izgovoru može značiti:\nIći ćeš, vratićeš se u ratu nećeš poginuti ili\nIći ćeš, nećeš se vratiti u ratu ćeš poginuti. Pitije proročice!\n*Id est - To jest\n*Ignavis semper ferie - Lenjivcima je uvek raspust\n*Ignoramus et ignoramibus - Ne znamo, a nećemo nikada ni znati\n*Ignorantia legis non excusat - Nepoznavanje zakona nije izgovor\n*Ignorantia nocet - Neznanje škodi\n*Imago animi sermo est - Govor je slika duše - Ciceron\n*In dubio pro reo - U sumnji treba suditi u korist okrivljenika\n*In medias res. - U suštinu stvari.\n*In rebus adversis meliora sperare memento - U nevolji ne zaboravi da će doći bolja vremena (Poslije kiše sunce sija)\n*In vino veritas - U vinu je istina\n*Inter arma musae tacent (Inter arma silent musae) - Među oružjem muze ćute (nema umjetnosti za vrijeme rata)\n*Inter nos - Među nama\n*Intus, intus est Troianus equus - Unutra, unutra je trojanski konj (Opasnost je blizu)\n*Iuris praecepta sunt haec: honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere -\nPropisi prava su: pošteno živjeti, drugog ne vrijeđati, svakom svoje dati\n*Ius est ars boni et aequi - Pravo je umjetnost dobrog i jednakog\n*Ius orbitur vi - Sila sahranjuje pravo\n*Iustitia omni auro carior - Pravičnost je od svega zlata skupocjenija - Ciceron\n*Iustitia regnorum fundamentum - Pravičnost je (treba da bude) osnov vladavine\n*Lapsus calami - Omaška u pisanju\n*Lapsus linguae - Omaška u govoru\n*Lapsus memoriae - Omaška u pamćenju\n*Labor omnia facit - Rad čini sve\n*Labor omnia vincit - Rad sve pobjeđuje (u radu je spas)\n*Legalitas regnorum fundamentum - Zakonitost je temelj država\n*Leve fit, quod bene fartur, onus - Teret postaje lakši kada se spretno nosi\n*Libertati viam facere - Otvarati put slobodi\n*Lupus in fabula - (Vuk u priči - doslovno zn.). Mi o vuku, a vuk na vrata.\n*Magni nominis umbra - Sjenka značajnog čovjeka - Lukan\n*Mala herba cito crescit - Korov brzo raste\n*Malum discordiae - Jabuka razdora\n*Manifestum non eget probatione - Očiglednu stvar ne treba dokazivati\n*Manu propria - Svojeručno\n*Manus manum lavat - Ruka ruku mije\n*Mea parvitas - Moja malenkost\n*Medeis ageometretos eisito! - Niko ko ne zna geometriju, neka ne ulazi!\n*Medio tutisimus ibis - Sredinom je najbolje ići - Ovidije\n*Medium tenuere beati - Sredine se drže blaženi\n*Mel in ore fel in corde. - U ustima med, u srcu jed.\n*Melius non incipient, quam desinunt - Bolje ne počinjati, nego stati na pola\n*Mens sana in corpore sano - U zdravom tijelu zdrav duh\n*Mutum est pictura poema - Slika je nijema pjesma\n*Nec Hercules contra duos - (Ni Herakle protiv dvojice - doslovno). Dva loša ubiše Miloša.\n*Noli turbare circulos meos - (Ne diraj moje krugove - doslovno zn.). Ne uznemiravaj me, ne dosađuj mi. - Arhimed\n*Nolite iacere margaritas ante porcos - Ne bacajte bisere pred svinje\n*Nomina sunt odiosa - (Imena su mrska - dosl. značenje) Imena (ne treba) pominjati\n*Non omnia possumus omnes - Ne možemo svi sve\n*Non progredi est regredi - Ne napredovati znači nazadovati\n*Non quis, sed quid - Ne ko, već šta\n*Non scholae, sed vitae discimus - Ne za školu, već za život učimo\n*Nosce te ipsum - Upoznaj sebe samog - latinski prevod Sokratove misli\n*Nulla dies sine linea - Ni jedan dan bez linije. Svakog dana nešto uradi\n*Nulla regula sine exceptione - Nijedno pravilo nije bez izuzetka\n*Nullum crimen, nullum poena sine lege - Nema zločina i nema kazne ako to nije propisano zakonom.\n*O tempora, o mores! - Čudnih li vremena, čudnih li običaja! - Ciceron\n*Omne principium difficile est - Svaki početak je težak\n*Omnia praeclara rara - Sve divno je retko. - Ciceron\n*Omnia mea mecum porto - Sve svoje sa sobom nosim\n*Omnium rerum mensura homo - Čovjek je mjera svih stvari\n*Orate, ne intretis in tentationem - Molite se da ne dođete u iskušenje - Isus Hrist\n*Per aspera ad astra - Kroz trnje do zvijezda\n*Persona grata - Poželjna (draga) osoba\n*Persona non grata - Nepoželjna osoba\n*Piscem natare doces - Učiš ribu da pliva\n*Plus, minus - Više, manje (otprilike)\n*Post hoc, ergo propter hoc - Poslije ovog, dakle zbog ovog\n*Post meridiem - Poslije podne\n*Post scriptum - Poslije onoga što je napisano\n*Potentes potenter tormenta patientur - Ko se služi silom, od sile će i poginuti\n*Potins sero quam numquam - Bolje ikada nego nikada\n*Prima virtus set vitio carere - Najvažnija vrlina je biti bez mana\n*Primum vivere, deinde philosophari - Prvo živjeti, onda filozofirati\n*Primus inter pares - Prvi među jednakima po rangu\n*Procul a Iove procul a fulmine - (Daleko od Jupitera, daleko od groma!- dosl. značenje)\nDalje od moćnih, dalje od njihovog bijesa.\n*Pulsate et opekietur vobis - Kucajte i otvoriće vam se\n*Quae nocent, saepe docent - Što škodi, često uči\n*Quid iuris - što zakon ( u smislu - koji zakon treba primjeniti)\n*Quidquid latine dictum sit, altum viditur - Šta god se kaže na latinskom zvuči mudro\n*Quisque suorem verborum optimus interpres - Svako je najbolji tumač svojih riječi\n*Quo vadis, Domine? - Kuda ideš, Gospode? - apostol Petar uputio Hristu\n*Recta linea brevissima, recta via tutissima - Prava linija je najkraća, pravi put je najsigurniji\n*Reliquiae reliquiarum - Ostatak ostatka\n*Repetitio mater studiorum est - Ponavljanje je majka znanja\n*Res, non verba - Djela, ne riječi\n*Res publica - Opšta (javna) stvar\n*Risu inepto res ineptior nulla est - Nema neukusnije stvari od neukusnog (neumjesnog) smijeha\n*Risum teneatis? - Možete li da se ne nasmijete?\n*Sapienti sat - Pametnome dosta\n*Sapiens homo omnia sea secum portat - (Pametan čovjek sve svoje sobom nosi - doslovno zn.). Osim znanja ništa nam nije potrebno\n*Semper dic verum, vacuam duc crimine vitam, fer patienter onus, fac sapienter opus. - Uvijek govori istinu, ne čini zlo, strpljivo podnosi teret, razumno radi posao\n*Senatus Romanus populusque - Rimski senat i narod\n*Si fueris Romae, Romano vivito more, si fueris alibi, vivito sicut ibi - Ako budeš u Rimu, živi na rimski način, ako budeš na drugom mjestu, živi kao onde\n*Sic itur ad astra - Dotaći zvijezde\n*Sic transit gloria mundi - Tako prolazi slava svijeta\n*Sine lingua Latina nullum inteligentia - Bez znanja latinskog jezika nema obrazovanja\n*Sine lege autem poena conscientia est - Kada nema zakona, kazna je savjest\n*Si vis pacem, para bellum - Ako želiš mir, spremaj se za rat\n*Sub rosa - (Ispod ruže - doslovno zn.). U tajnosti, u povjerenju\n*Sub voce - Pod rječju\n*Suaviter in modo, fortier in re! - U načinu blago, u suštini nepropustljivo!\n*Sunt facta verbis difficiliora - Teža su djela nego riječi - Ciceron\n*Surdo fabulam naras - Gluhom pričaš priču (uzalud mu govoriš)\n*Tabula Pythagorica - Tablica množenja\n*Tabula rasa - (Izbrisana tablica - doslovno zn.). Čistina\n*Tantum possumus quantum scimus - Toliko možemo koliko znamo\n*Tempori parce! - Štedi vrijeme!\n*Teneo te, Africa! - Držim te, Afriko! - Svetonije pripisao Cezaru\n*Tertium non datur - Trećega nema\n*Testis unus, testis nullus! - Jedan svjedok nikakav svjedok!\n*Timeo Danaos et donna ferentes - Bojim se Danajaca i kada darove nose\n*Tu ne cede malis, sed contra audentior ito - Ne ustukni pred nedaćom već joj hrabro u susret kreni - Vergilije\n*Tu quoque, Brute, mi fili? - Zar i ti, sine Brute? - Cezar\n*Ubi bene, ibi patria - Gdje je dobro tamo je domovina\n*Ubi concordia ibi victoria - Gdje je sloga tu je pobjeda\n*Una hirundo non facit ver - Jedna lasta ne čini proljeće\n*Unusquisque suae fortunae faber est - Svako je kovač svoje sreće\n*Urbs aeterna - Vječni grad (Rim)\n*Usus est optimus magister - Iskustvo je najbolji učitelj - Ciceron\n*Ut ameris, ama - Da bi bio voljen, voli!\n*Ut sementem feceris, ita metes - Kako budeš posijao, tako ćeš i požnjeti\n*Vae victis - Teško pobijeđenima\n*Veni, vidi, vici - Dođoh, vidjeh, pobjedih - Gaj Julije Cezar\n*Venies sub dentem - Doći ćeš pod zub (Dopašćeš mi šaka)\n*Verba volant scripta manent - Riječi lete, ono što je napisano ostaje\n*Veritas vincit - Istina pobjeđuje\n*Vinum et pueri verices - Djeca i pijanci ne lažu\n*Virtus, non copia vincint - Pobjeđuje hrabrost, a ne mnoštvo\n*Vis legis - Sila zakona\n*Vivere est militare! - Živjeti znači boriti se! (Život je borba!)\n*Votum separatum - Izdvojeni glas\n*Vox populi, vox dei - Glas naroda je božji glas", "subject": ["Latinske izreke"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Latinske_izreke/Izreke", "word_count": 1892, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2870", "title": "Wiki junior Sunčev sistem/Neptun", "text": "Prethodni članak: Uran\nNeptun je osma planeta od Sunca. On je \"vanjska planeta\", a napravljen je od stijena i metala, dok su na površini voda, amonijak i metan, a u atmosferi hidrogen i helijum.\n1 Koliko je Neptun velik\nNeptun je po veličini veoma sličan Uranu. Njegov prečnik je tek nešto manji, širine 49.528 km . Po dužini je dug skoro kao četiri Zemlje .\n2 Kako izgleda površina Neptuna\nAtmosfera Neptuna ima neke tamnoplave mrlje. Kada je sonda Voyager prošla pored Neptuna 1989. godine, snimila je jednu od njih zvanu Velika tamna mrlja. 1994. je nestala, ali se kasnije ponovo pojavila. Tu je i veliki bijeli oblak sa nadimkom \"Skuter\". Obilazi Neptun svakih 16 sati . Vjetrovi Neptuna su veoma brzi, pušu do 2000 km na sat (najbrži u cijelom Sunčevom sistemu) . To je oko četiri puta brže od najbržeg zabilježenog tornada na Zemlji.\n3 Kakvi su mu prstenovi?\nNeptun ima neke blijede prstenove koji su tamni i teško ih je vidjeti. U nekim dijelovima prstenova gdje je materijal gušći ima grudvica.\n4 Kakvi su njegovi mjeseci?\nNeptun ima 14 do sada otkrivenih mjeseci. Moglo bi biti više.\n4.1 Unutrašnji mjeseci\nPostoji najmanje pet malih mjeseci u obliku krompira koji kruže u blizini Neptuna.\n4.2 Protej\nProtej (ili Proteus) je tamni mjesec prečnika oko 418 km. Ima nepravilan oblik. U rimskoj mitologiji Protej je bio bog mora koji se mogao promijeniti u bilo koji oblik koji je htio.\n4.3 Triton\nTriton je najveći Neptunov mjesec. Naučnici misle da je veoma sličan Plutonu. Prečnika je 2700 km. Napravljen je od kamena i leda. Na njemu je jako hladno. Ima temperaturu površine od -235 °C. Triton ima vrlo tanku atmosferu sastavljenu od azota i malo metana.\nNa njemu postoje vulkani koji imaju erupcije tečnog azota , prašine ili jedinjenja metana. Erupcije se dešavaju zbog godišnjih doba. Kratera je malo jer ih erupcije prekrivaju. Postoje ledene kape koje mijenjaju veličinu s godišnjim dobima. Tu su i grebeni i doline. Možda su nastali zbog stalnog smrzavanja i odmrzavanja.\nZanimljiva stvar u vezi Tritonove orbite je da ona ide oko Neptuna u suprotnom smjeru od Neptunove orbite. Zbog toga naučnici misle da je Tritona davno zarobio Neptun. U rimskoj mitologiji, Triton je bio Neptunov sin.\n4.4 Nereida\nNereida je mjesec nepravilnog oblika prečnika oko 340 km. Njegova orbita je vrlo ekscentrična (izdužena, kao kada bi na papiru nacrtali jaje). Možda ga je uhvatio Neptun gravitacijom ili ga je Tritonova gravitacija pomjerila u ekscentričnu orbitu kada je Triton zarobljen. U rimskoj mitologiji Nereide su bile morske nimfe.\n4.5 Vanjski mjeseci\nPostoji više od pet drugih poznatih mjeseci. Oni su mali mejseci u obliku krompira daleko od Neptuna. Možda ima još toga što još nismo vidjeli.\n5 Koliko je dug neptunov dan\nDan na Neptunu traje 16 sati i 7 minuta.\n6 Koliko je duga neptunova godina\nNeptunova godina traje oko 165 zemaljskih godina, odnosno 60.265 dana.\n7 Od čega je Neptun napravljen\nNeptun je napravljen od kamena i metala u jezgru. Jezgro je vjerovatno veće od Uranovog jer je Neptun teži, iako su planete iste veličine. Oko jezgra je kamen, voda, amonijak i metan. Atmosfera je napravljena od vodonika i helijuma. Niže u atmosferi ima metana i amonijaka. Metan čini da Neptun ima jako lijepu plavo-zelenu boju.\n8 Koliko je jaka neptunova gravitacija\nDa lebdite blizu vrhova oblaka Neptuna, on bi vas povukao nadole sa silom samo malo jačom od sile Zemljine gravitacije. Efekti Neptunovog većeg prečnika i njegove mase gotovo se poništavaju, te je sila teže samo malo veća nego na našoj planeti .\n9 Kako je Neptun dobio ime\nNeptun je dobio ime po rimskom bogu mora, poznatom i kao Posejdon u Grčkoj mitologiji .", "subject": ["Wiki junior Sunčev sistem"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Wiki_junior_Sun%C4%8Dev_sistem/Neptun", "word_count": 614, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1955", "title": "Ekonomija/Uvod", "text": "1 Šta je ekonomija\nEkonomija pokriva sve vrste tema. Ali u biti ona je posvećena razumijevanju problema kako društvo alocira svoje oskudne resurse. Uz proučavanje implikacija oskudnosti, ekonomija pokušava odgonetnuti još i 1001 zagonetku svakodnevnog života.\n1.1 Interes za proučavanje ekonomije\nNesumnjivo svatko od nas u svom životu postavi stotine ekonomskih pitanja čak i prije nego u ruke uzme prvu knjigu o ekonomiji. Pitanja poput: ''Zašto ljudi brinu o vladinom budžetskom deficitu''? ''Kakvi su utjecaji budžetskog deficita na inflaciju''? ''Zašto ljudi brinu zbog inflacije''? ''Zašto su neki ljudi bogati a neki siromašni''?, ljudi često i nesvjesno postavljaju bez konkretnog odgovora.\nKao naučna disciplina, ekonomija je stara dva vijeka. Tačnije, od kako je škotski naučnik Adam Smith objavio svoju knjigu \"Bogatstvo naroda\" (''Wealth of Nations'') 1776. godine, koja je prokrčila put ostalima. Nije slučajno da je ova knjiga objavljena iste godine kada su i engleske kolonije u Americi proglasile nezavisnost. Pokret za političku slobodu od tiranije evropskih monarhija pojavio se skoro istovremeno s pokušajem za oslobađanjem cijena i nadnica od nemilosrdne državne regulacije.\nDoprinos Adama Smitha je bio analiziranje načina na koji su tržišta organizirala ekonomski život i ostvarivala brz ekonomski razvoj. On je pokazao da je sistem cijena i tržišta sposoban koordinirati ljude i preduzeća bez ikakvog centralnog upravljanja. Gotovo jedan vijek nakon toga, nakon što su pulsirajući kapitalistički poduhvati u željeznici, tekstilnoj industriji i ostalim sektorima počeli širiti svoj uticaj u svakom predijelu svijeta, pojavila se ogromna kritika kapitalizma: Karl Marxov ''Kapital'' (1867, 1885, 1894). Marx je tvrdio da je kapitalizam osuđen na propast i da će uskoro uslijediti depresije, revolucionarni pokreti i socijalizam.\nU desetljećima koja su uslijedila, činilo se da događaji potvrđuju Marxova predviđanja. Ekonomske panike i duboke krize 1890tih i 1930tih, dovodile su intelektualce dvadesetog vijeka do sumnje u održivost kapitalizma privatnog poduzetništva. Socijalisti su počeli primjenjivati svoj model u Sovjetskom Savezu 1917 i do kasnih 1980tih gotovo jednom trećinom svijeta su zavladale Marxove doktrine.\nMeđutim, 1936 godine na dnu Velike krize John Maynard Keynes objavljuje \"Opću teoriju zaposlenosti, kamata i novca\" (''General Theory of Employment, Interest and Money''). Ovo remek-djelo je opisalo novi pristup koji će pomoći vladinoj monetarnoj politici da ukrote i najgora bjesnila privrednih ciklusa.\nU 1980tim, točak se okrenuo za puni krug. Kapitalističke zemlje Zapada i socijalističke zemlje Istoka ponovo su otkrile moć tržišta da ostvari brzu tehnološku promjenu i visoke standarde života. Na Zapadu, vlade su smanjile teret kontrole nad industrijom i ukinule kontrolu cijena. Najdramatičnija dešavanja desila su se u Istočnoj Evropi, gdje je mirna revolucija 1989 prisilila socijalističke zemlje da odbace mehanizam centralnog planiranja i da puste da ponovo slobodno djeluju sile tržišta. Temeljne poruke Adama Smitha ponovo su otkrivene gotovo dva vijeka nakon objavljivanja njegovog ''Bogatstva naroda''.\n2 Definicija ekonomije\nŠta je zapravo predmet proučavanja nauke koju su izučavali ekonomisti od Smitha, preko Keynesa do Marxa i današnje generacije?\n*Ekonomija pita ''šta'' treba proizvoditi, ''kako'' se trebaju ta dobra proizvesti i za ''koga'' ih treba proizvoditi.\n*Ekonomija proučava kretanja u cijeloj privredi - trendove cijena, proizvodnje, nezaposlenosti i vanjske trgovine. Kada se ti tredovi shvate i razumiju, ekonomija pomaže odrediti kakve politike državne vlade moraju imati da se iskoriste prednosti i poboljšaju učinci privrede.\n*Ekonomija proučava trgovinu između država. Ona pomaže objasniti zašto države uvoze neka dobra a izvoze druga i proučava utjecaje postavljanja ekonomskih prepreka (carina, kvoti, kontigenata i slično) na državnim granicama.\nSpisak oblasti u koje ekonomija zadire je veoma velik. Međutim, ako se uzme suština svih definicija, može se naći zajednička misao:\n*Ekonomija proučava kako društvo koristi oskudne resurse da bi proizvelo vrijedne robe i kako bi ih raspodijelilo različitim ljudima.\nEkonomisti obično razlikuju makroekonomiju, koja proučava funkcionisanje privrede kao cjeline, i mikroekonomiju, koja proučava ponašanje pojedinačnih komponenti privrede, kao što su proizvodni sektori, preduzeća i ponašanje potrošaća. Proučavajući mikroekonomiju, ispitujemo ponašanje pojedinih dijelova privrede, između ostalog kako se određuju pojedine cijene, šta određuje cijenu zemljišta, rada i kapitala, te istražujemo prednosti i nedostatke tržišnog mehanizma. Na drugoj strani, makroekonomiju posmatramo širokim objektivom. Ona istražuje kako se određuje rast i razina proizvodnje, proučava nezaposlenost i inflaciju, bavi se ukupnom novčanom masom te istražuje zbog čega neke države brzo napreduju dok druge stagniraju.\n3 Ekonomske tehnike\nU proučavanju ekonomije, ekonomisti imaju na raspolaganju nekoliko tehnika, ponekad nazvane naučnim pristupima:\n*Posmatranja su jedan od značajnijih izvora ekonomskih znanja. Posebno se to odnosi na podatke iz prošlosti. Za primjer može se uzeti inflacija, izraz koji označava opći porast razine cijena. Građani, bankari i poličke vođe često brinu zbog inflacije i poduzimaju korake smanjujući proizvodnju, povećavajući nezaposlenost da bi spriječili ili usporili prijeteću inflaciju. Kako se može razumijeti šteta koju inflacija može načiniti? Može se naprimjer proučavati slučaj inflacije iz prošlosti. Njemačka inflacija 1920tih godina za vrijeme koje su cijene rasle hiljadu milijardi posto za dvije godine, uništila je veliki dio bogatstva srednje klase, te dovela do socijalnih nemira, i, kao što mnogi vjeruju, dovela na vlast Hitlera. Proučavajući ovaj ekstremni primjer inflacije, može se steći uvid u mnogo umjerenije slučajeve inflacije 1970tih i 1980tih godina u SAD-u, ili nešto izraženije u bivšoj Jugoslaviji početkom 1990tih.\n*Ekonomska analiza je pristup koji počinje grupisanjem pretpostavki nakon čega se putem logičkog zaključivanja dolazi do određenih predviđanja o ekonomskom ponašanju ljudi, preduzeća ili ukupne privrede. Za primjer se može uzeti pokušavanje ograničavanja uvoza stranih dobara da bi se \"zaštitili\" domaći proizvođaći i radnici od strane konkurencije. Posljednjih godina u Bosnu i Hercegovinu (ali i mnoge druge zapadne zemlje) uvezeno je više stranih dobara nego što je prodano (izvezeno) u inostranstvo. Rezultat toga se može primjetiti u opadanju prerađivačke industrije. Vlasnici proizvodnih preduzeća predlažu ograničavanje uvoza industrijskih dobara kako bi sačuvali radna mjesta. Posljedica bi moglo biti rast cijena tih dobara u odnosu na cijene na međunarodnom tržištu, te smanjenje ukupnog nacionalnog dohotka.\n*Statistika igra veoma važnu ulogu u ekonomskom proučavanju. Vlade i preduzeća redovno objavljuju ogromne količine podataka koji mogu pomoći u analizi ekonomskog stanja na kvanititativni način. Dok stvarna primjena takvih informacija zahtjeva znanje iz vjerovatnoće i ekonometrije, razumijevanje rezultata zahtjeva samo pažljivo čitanje i zdrav razum.\n*Ekperimenti u ekonomiji se značajno razlikuju od eksperimenata kod prirodnih nauka poput hemije i fizike. Prije svega, ekonomisti ne mogu detaljno izmjeriti uticaje inflacije na nezaposlenost, nivo proizvodnje i slično onom preciznošću kojom fizičar može izmjeriti masu nekog tijela. Veoma je teško oponašati cjelokupnu privredu u laboratoriji. I pored tih nedostataka, ekonomisti uspješno izvode pojedine eksperimente kako bi objasnili ekonomsko ponašanje. Na primjer, ekonomisti su mjerili reakcije ljudi na različite vrste vladinih programa da poveća dohotke siromašnima. Ti eksperimenti su u velikoj mjeri doprinijeli u razumijevanju kako promjene vladinih programa mogu utjecati na radne navike ljudi i njihovu štednju. Drugi eksperimenti pokazuju kako se tržišta ponašaju kada postoji mali broj proizvođača.\nOve četiri tehnike sačinjavaju pristup po kome ekonomska nauka napreduje. Svaki dan se stvori nova zagonetka. Kao odgovor na nju, ekonomisti testiraju nove ideje, odbacuju stare i ekonomija se razvija i mijenja.\n4 Greške u ekonomskom zaključivanju\n4.1 Promjena u samo jednom faktoru\nVećina ekonomskih problema uključuje više sila koje djeluju u isto vrijeme. Naprimjer, broj kupljenih automobila u jednoj godini određen je cijenama automobila, standardu i dohocima potrošaća, cijenama benzina i slično. Kako se može mjeriti samo jedan od ovih faktora držeći ostale stvari jednake? Ključni korak je izoliranje pojedinačne varijable, a u isto vrijeme držanje ostalih konstantnim. Ako se želi mjeriti utjecaj cijena automobila na broj kupljenih automobila, moramo ispitati utjecaj promijene cijena auta, dok osiguravamo da se dohoci potrošaća, cijene benzina, nivo kamatnih stopa i sve ostale varijable ne mijenjaju.\nAko bismo pokušali odrediti utjecaj velikog povećanja cijena benzina na prodaju automobila koje je uslijedilo nakon krize u Perzijskom zalivu u jesen 1990 i početkom Pustinjske oluje, analiza bi bila izuzetno komplikovana. U isto vrijeme kada je cijena nafte divljala, opali su i dohoci potrošaća i njihova kupovna moć, a i cijene sirovina u automobilskoj industriji su zasigurno porasle. Ukoliko ove faktore ne iskljućite, te pokušate zamisliti da su dohoci i njihova kupovna moć ostala ista, tek tada bi mogli izmjeriti utjecaj poskupljenja benzina na prodaju automobila.\n4.2 Post hoc greška\nUobičajena greška u studijama odnosa uzrok-posljedica je ''post hoc'' greška. Klasični primjer ovakve greške je vjerovanje vrača u indijanskim društvima da su vračanje i malo arsena dovoljni da se ubije neprijatelj. Slično je i sa mišljenjem da će nakon smanjenja kamatnih stopa vlada ubirati više poreznih prihoda. Činjenica da se događaj A dogodio prije događaja B ne dokazuje da je događaj A uzrokovao događaj B. Zaključiti da ''nakon događaja'' povlaći ''zbog događaja'' znači počiniti ''post hoc'' grešku.\n4.3 Greška uopštavanja\nKo je često gledao nogometne utakmice primjetio je da ljudi često skaču i ustaju sa sjedišta da bi bolje vidjeli? Obično shvate da, kada svi ustanu ne mogu bolje vidjeti. Taj primjer, u kojem ono što je istinito za pojedinca nije nužno istinito za svakoga ilustrira ''grešku uopštavanja''. Neki od primjera za grešku uopštavanja su:\n*Pokušaji pojedinaca da štede za vrijeme krize mogu smanjiti ukupnu štednju zajednice.\n*Ako jedna osoba prima više novca, ona će biti bogatija; ako svi dobijaju više novaca niko neće biti bogatiji\n*SAD-u bi moglo koristiti da smanje carine postavljene na uvoznu robu, čak i ako ostale zemlje ne smanje svoje carine.\n*Ako svi farmeri proizvedu puno žita, ukupni prihod farmi će vjerovatno opasti.\n5 Zakon oskudnosti\nU samoj srži ekonomije leži činjenica oskudnosti. Ekonomisti proučavaju način na koji se robe proizvode i troše zato što ljudi žele trošiti puno više nego što privreda može proizvesti. Kad bi se mogle proizvesti neograničene količine svakog dobra ili kada bi ljudske želje bile potpuno zadovoljene, ljudi ne bi brinuli o efikasnom korištenju oskudnih resursa i a ni ekonomija više ne bi imala smisla. Preduzeća ne bi trebala brinuti o efikasnom korištenju rada i materijala i vlade se ne bi trebale boriti za poreze ili potrošnju. U takvom raju obilja ne bi postojala ekonomska dobra - dobra koja su oskudna ili imaju ograničenu ponudu. Sve bi bilo besplatno poput pijeska u pustinji.\nNiti jedno društvo nije dostiglo utopiju neograničenih sposobnosti. Dobra su ograničena, dok se želje čine neograničenim. Sva ekonomija proistječe iz ove osnovne činjenice oskudnosti. Ekonomijom pokušavamo naučiti kako društvo odabire iz izbora mogućih dobara i usluga, kako se različite robe proizvode i vrjednuju i tko troši ta dobra koja društvo proizvede.\n6 Koristi od ekonomije\nNačini na koje bi nam ekonomija mogla pomoći pojedinačno razlikovali bi se poput naših različitih života. Učenje o berzi bi, na primjer, mogli pomoći ljudima da upravljaju vlastitima financijama. Znanje o teoriji cijena i antitrustovskoj politici bi moglo poboljšati vještine pravnika. Ljudi svih zanimanja bi trebali znati barem osnove računovodstva i osnove zakonodavstva da bi postigli najveće zadovoljstvo i najveći profit od svojih poslova.\nEkonomija igra važnu ulogu u promovisanju analize državnih pitanja. Neko tko nikad nije studirao ekonomiju pri pomisli na državna pitanja, poput budžeta i monetarne politike, su gotovo hendikepirani. Ona omogućuje da se razumije naše društvo, ali to se isplati tek onda kada se ekonomsko znanje primjeni kao pomoć pri planiranju politika koje će pokušati izgraditi bolju budućnost. Ova razlika između opisivanja događaja i propisivanja savjeta i prijedloga je osnova moderne ekonomije. U ekonomiji moramo biti oprezni i praviti razliku između pozitivnih (činjeničnih) izjava i normativnih izjava (odnosno vrijednosnih sudova)\n6.1 Normativna ekonomija\nNormativna ekonomija uključuje etičke propise i sudove o vrijednosti. Mogu se postaviti pitanja poput: ''Treba li država davati novac siromašnima''?, ''Treba li budžetski deficit smanjivati višim porezima ili manjom potrošnjom?'' i slično. Na ova i slična pitanja nema ni tačnih ni pogrešnih odgovora, jer ona uključujuću percepciju različitih ljudi koji imaju različite etičke i moralne poglede. Takva pitanja se rješavaju političkim odlukama, a ne ekonomskom naukom.\n6.2 Pozitivna ekonomija\nPozitivna ekonomija opisuje činjenice i ponašanje u prirodi.", "subject": [], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Ekonomija/Uvod", "word_count": 1940, "cyrillic": 0.0}
{"id": "2800", "title": "Njemački jezik/Glagoli/Modalni glagoli", "text": "Modalni glagoli su oni glagoli koji, kada se koriste u rečenici, uza sebe moraju imati još jedan glagol. To su (prvo značenje je primarno, a ostala značenja sljedećih glagola koriste se u frazama):\ndürfen - ''smjeti, moći'',\nkönnen - ''moći, znati'',\nmögen* - ''voljeti'',\nmüssen - ''morati'',\nsollen - ''trebati, morati'',\nwollen - ''htjeti, željeti''.\n----* *mögen: ovaj glagol ne označava zaljubljenost već se misli o učtivo iskazanoj želji ili potrebi (predmete, hranu...)\n1 Prezent modalnih glagola\nSvi modalni glagoli u prezentu su nepravilni.\ndürfen\nLice, Jednina, Množina\n1., ich darf, wir dürfen\n2., du darfst, ihr dürft\n3., er, sie, es darf, sie dürfen\nkönnen\nLice, Jednina, Množina\n1., ich kann, wir können\n2., du kannst, ihr könnt\n3., er, sie, es kann, sie können\nmögen\nLice, Jednina, Množina\n1., ich mag, wir mögen\n2., du magst, ihr mögt\n3., er, sie, es mag, sie mögen\nsollen\nLice, Jednina, Množina\n1., ich soll, wir sollen\n2., du sollst, ihr sollt\n3., er, sie, es soll, sie sollen\nwollen\nLice, Jednina, Množina\n1., ich will, wir wollen\n2., du willst, ihr wollt\n3., er, sie, es will, sie wollen\nmüssen\nLice, Jednina, Množina\n1., ich muss, wir müssen\n2., du musst, ihr müsst\n3., er, sie, es muss, sie müssen", "subject": ["Njemački jezik"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Njema%C4%8Dki_jezik/Glagoli/Modalni_glagoli", "word_count": 203, "cyrillic": 0.0}
{"id": "1882", "title": "Engleski za svakoga/Brojevi", "text": "1 Osnovni i redni brojevi\nOsnovni brojevithe cardinal numbers, Redni brojevithe ordinal numbers\nArapski brojArabian number, Rimski brojkRoman number, Pisani brojnumeral, Arapski brojArabian number, Pisani brojnumeral\n1, Ⅰ, one, 1st, first\n2, Ⅱ, two, 2nd, second\n3, Ⅲ, three, 3rd, third\n4, Ⅳ, four, 4th, fourth\n5, Ⅴ, five, 5th, fifth\n6, Ⅵ, six, 6th, sixth\n7, Ⅶ, seven, 7th, seventh\n8, Ⅷ, eight, 8th, eighth\n9, Ⅸ, nine, 9th, ninth\n10, Ⅹ, ten, 10th, tenth\n11, Ⅺ, eleven, 11th, eleventh\n12, Ⅻ, twelve, 12th, twelfth\n13, ⅫⅠ, thirteen, 13th, thirteenth\n14, ⅩⅣ, fourteen, 14th, fourteenth\n15, ⅩⅤ, fifteen, 15th, fifteenth\n16, ⅩⅥ, sixteen, 16th, sixteenth\n17, ⅩⅦ, seventeen, 17th, seventeenth\n18, ⅩⅧ, eighteen, 18th, eighteenth\n19, ⅩⅧ, nineteen, 19th, nineteenth\n20, ⅩⅩ, twenty, 20th, twentieth\n21, ⅩⅪ, twenty-one, 21st, twenty-first\n22, ⅩⅫ, twenty-two, 22nd, twenty-second\n23, ⅩⅫⅠ, twenty-three, 23rd, twenty-third\n…, …, …, …, …\n30, ⅩⅩⅩ, thirty, 30th, thirtieth\n31, ⅩⅩⅪ, thirty-one, 31st, thirty-first\n…, …, …, …, …\n40, ⅩⅬ, forty, 40th, fortieth\n50, Ⅼ, fifty, 50th, fiftieth\n60, ⅬⅩ, sixty, 60th, sixtieth\n70, ⅬⅩⅩ, seventy, 70th, seventieth\n80, ⅬⅩⅩⅩ, eighty, 80th, eightieth\n90, ⅩⅭ, ninety, 90th, ninetieth\n99, ⅠⅭ, ninety-nine, 99th, ninety-ninth\n100, Ⅽ, one/a hundred, 100th, one/a hundredth\n101, ⅭⅠ, one/a hundred and one, 101st, one/a hundred and first\n102, ⅭⅡ, one/a hundred and two, 102nd, one/a hundred and second\n110, ⅭⅩ, one/a hundred and ten, 110th, one/a hundred and tenth\n120, ⅭⅩⅩ, one/a hundred and twenty, 120th, one/a hundred and twentieth\n200, ⅭⅭ, two hundred, 200th, two hundredth\n300, ⅭⅭⅭ, three hundred, 300th, three hundredth\n521, ⅮⅩⅪ, five hundred and twenty-one, 521st, five hundred and twenty-first\n1,000, Ⅿ, one/a thousand, 1,000th, thousandth\n2,000, ⅯⅯ, two thousand, 2,000th, two thousandth\n6,040, …, six thousand and forty, 6,040th, six thousand and fortieth\n10,000, …, ten thousand, 10,000th, ten thousandth\n100,000, …, one/a hundred thousand, 100,000th, one/a hundred thousandth\n1,000,, …, one/a million, 1,000,000th, one/a millionth\n1,000,000,, …, one/a billion, 1,000,000,000th, one/a billionth\n1,000,000,000,, …, one/a trillion, 1,000,000,000,000th, one/a trillionth\n10<sup>15</sup>, …, one/a quadrillion, 1,000,000,000,000,000th, one/a quadrillionth\n10<sup>18</sup>, …, one/a quintillion, 1,000,000,000,000,000,000th, one/a quintillionth\n10<sup>21</sup>, …, one/a sixillion, …, one/a sixillionth\n10<sup>24</sup>, …, one/a septillion, …, one/a septillionth\n10<sup>27</sup>, …, one/a octillion, …, one/a octillionth\n10<sup>30</sup>, …, one/a nonillion, …, one/a nonillionth\n10<sup>33</sup>, …, one/a decillion, …, one/a decillionth\n…, …, …, …, …\n10<sup>100</sup>, …, one/a googol, …, …\n∞, -, infinite, -, -\n2 Nula / 0\nPisani brojnumeral, Upotrebaapplication\noh\nzero\nnil\nlove\nnought\nNULL\nU američkom engleskom se skoro uvijek koristi ''zero''.\n3 Razlomci\nRazlomakfraction, Pisani brojnumeral\n<sup>1</sub>/<sub>2</sub>, one/a half\n<sup>1</sub>/<sub>3</sub>, one/a third\n<sup>2</sub>/<sub>3</sub>, two thirds\n<sup>1</sub>/<sub>4</sub>, one/a quarter; one/a fourth\n<sup>2</sub>/<sub>4</sub>, two quarters; two fourths\n<sup>3</sub>/<sub>4</sub>, three quarters; three fourths\n<sup>1</sub>/<sub>5</sub>, one/a fifths\n<sup>1</sub>/<sub>6</sub>, one/a sixths\n…, …\n<sup>5</sub>/<sub>8</sub>, five eighths\n…, …\n3 <sup>7</sub>/<sub>9</sub>, three and seven ninths\n4 Decimalni brojevi\nDecimalni brojdecimal number, Izgovorpronunciation\n1.2, one point two\n34.56, thirty-four point five six\n789.012, seven hundred and eighty-nine point oh one two\n5 Brojevi ponavljanja\nBrojnumber, Pisani brojnumeral\n1x, once\n2x, twice\n3x, three times\n4x, four times\n5x, five times\n6x, six times\n7x, seven times\n…, …\n6 Ponavljanje\n* single ''(jednostavno)''* double ''(duplo)''* treble, triple, threefold ''(troduplo])''* fourfold, quadruple ''(četvoduplo)''* fivefold, quintuple ''(petoduplo)''* sixfold ''(šestoduplo)''* sevenfold ''(sedmoduplo)''* …\n7 Redoslijed\nfirstly, –, in the first place, –, ''(prvo)''\nsecondly, –, in the second place, –, ''(drugo)''\nthirdly, –, in the third place, –, ''(treće)''\n…, –, …, –, …\n8 Godišnjice\n: Od 2000te se godišnjice izgovaraju kao normalni brojevi\nGodišnjiceyear date, Izgovorpronunciation\n2000, two thousand\n2001, two thousand (and) one\n2002, two thousand (and) two\n…, …\n1700, seventeen hundred\n1806, eighteen (hundred and) six / eighteen oh six\n1997, nineteen (hundred and) ninety-seven\n: the 17th century – the seventeenth century\n: 250 BC – two hundredth and fifty Before Christ\n: 500 AD – five hundred Anno Domini", "subject": ["Engleski za svakoga"], "url": "https://bs.wikibooks.org/wiki/Engleski_za_svakoga/Brojevi", "word_count": 678, "cyrillic": 0.0}